Prva enciklopedija Hrvata u BiH u povijesti

Nakon 10 godina predanog rada 120 znanstvenika i mnogobrojnih vanjskih suradnika, iz tiska je izišao prvi svezak Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (od slova A do slova Đ) u izdanju Hrvatskog leksikografskog instituta BiH u Mostaru.

Riječ je o povijesnom dijelu – to je prvi put u povijesti Hrvata da se radi enciklopedija. Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine, čiji je glavni urednik prof. Jakov Pehar, prvi je do sada u Bosni i Hercegovini poznati pokušaj izdavanja jedne ne samo nacionalne (hrvatske) enciklopedije, nego i prvi poznati pokušaj izdavanja ovakva djela uopće.

U ovoj enciklopediji po prvi put se put na leksikografski sveobuhvatan način bilježe i opisuju svi relevantni fenomeni, događaji i osobe koji tvore korpus hrvatskog nacionalnog života u BiH ili se odnose na taj život, a da istodobno način i kriteriji bilježenja i opisivanja tih fenomena, događaja i osoba budu u sustavu samih interesa i težnji hrvatskog naroda u BiH kao njegovoj domovini. Prvi svezak ima 660 stranica s oko 800 zanimljivih ilustracija – fotografija, karata itd. U projektu je sudjelovalo 200 ljudi, prije svega intelektualaca, od toga 48 urednika – enciklopedija obrađuje 48 oblasti ljudske djelatnosti, 15 ljudi u uredništvu, posebno uredništvo za ilustraciju i grafičke priloge, te 127 suradnika.

Prvi svezak ugledao svijetlo dana

Enciklopedija bi trebala imati ukupno četiri sveska, a iako je do sada već urađeno oko 80 posto posla, objavljivanje preostalih svezaka ovisit će o materijalnim prilika. Prvi svezak ovog kapitalnog djela koje se, kaže glavni urednik izdanja prof. Jakov Pehar, objavljuje jednom u 100 godina, uskoro će biti predstavljen u Sarajevu, Mostaru te u Zagrebu. Projekt Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine pokrenut je 1999., kada nije bilo previše sklonosti da se pišu povijesne knjige, kaže.

“Osam javnih, društvenih, obrazovnih i vjerskih institucija Hrvata Bosne i Hercegovine se odlučilo da se piše hrvatska enciklopedija BiH. Istina, mi smo je na početku nazvali Leksikon Hrvata BiH, ali budući da je građa koja je ušla u tu knjigu nadišla okvire jednog leksikona koji je previše personalizirao stvari, tijekom rada smo promijenili naziv u Hrvatsku enciklopediju BiH, zbog kriterija i sadržaja”, kazao je Pehar. Još na samom početku susreli su se s nizom poteškoća - poteškoće materijalne prirode, nedostatak izvora i materijala (rat je uništio mnoge arhive, muzeje itd., što je umnogome otežalo pristup podacima). “Zahvaljujući upornosti ljudi koji su radili na tome, prvi svezak je konačno ugledao svijetlo dana”<7cite>, kaže Pehar. Hrvatska enciklopedija, naglašava, preferira faktografske snimke o ljudima, institucijama, događajima i prostorima.

'Govorimo faktografski, dokazano i argumentirano'

S obzirom da nisu imali mnogo iskustva u stvaranju jednog ovakvog djela, u radu im je mnogo pomogao Hrvatski leksikografski zavod “Miroslav Krleža” u Zagrebu na čelu s akademikom Daliborom Brozovićem. Mnogo je olakšalo i osnivanje Hrvatskog leksikografskog instituta BiH u Mostaru, koji je nositelj projekta, a financijski su mnogo pomogli HZHB na čelu s Vladimirom Šoljićem, Federalno ministarstvo kulture i sporta, te posebno Ministarstvo za znanost, obrazovanje i sport Republike Hrvatske.

“U enciklopediji su osobe ne samo Hrvati kao katolici, nego i svi oni koji su na neki način pomogli i dali doprinos hrvatskom puku u BiH. Mi obaramo krivotvorenje i lažne stvari, govorimo faktografski, dokazano i argumentirano, bez ikakvih političkih primjesa i politiziranja, a ostavili smo povjesničarima da daju ocjene i procjene. Toliko je to i objašnjenje onima koji će postaviti mnoga pitanja, ali podvlačim: ako bude ozbiljnih kritika i propusta, spremni smo tiskati i dodatak”, kaže Pehar.

Andrijana Copf [ Dnevni list ]