Hitno promijeniti politiku prema poljoprivredi

Prema istraživanjima Organizacije UN za poljopivredu i hranu, BiH potpuno nespremno dočekuje veliki rast cijena hrane u svijetu u sljedećih pet godina i postoji veliki rizik da državu zahvati glad.

Jedini izlaz je, prema mišljenju poljoprivrednika, da država konačno promijeni politiku investicija i prekine maćehinski odnos prema poljoprivrednicima.

- Država mora poljoprivrednike dovesti u ravnopravan položaj sa ostalim proizvođačima iz zemalja koje su potpisale sporazum CEFTA, te da napravi ozbiljnu strategiju investicija i razvoja poljoprivrede jer mi bez podsticaja ne možemo ništa. Ako bi se to promijenilo, mogli bi obezbjediti oko 80 posto hrane koja nam treba - kazao je Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS.

Odnos države prema proizvodnji hrane on ilustrira već poznatim stvarima: u BiH je 30 posto skuplje gnjojivo no u zemljama regije, u BiH nema plavog dizela...

- Svi proizvođači su spremni da proizvode viškove, o čemu svjedoči prošlogodišnji višak kukuruza po prvi put, ali neophodne su investicije i programi. Također, mora se riješiti i pitanje regije, odnosno robnih lanaca koji guše domaću proizvodnju. Najbolji primjer za to je plasman mlijeka na tržište ispod cijene koštanja, što za posljedicu ima zatvaranje farmi u BiH - kaže Usorac.

Da je u BiH već napravljen korak unatrag u poljoprivredi pokazuje činjenica da nisu isplaćeni podsticaji za prošlu godinu, niti su dati regresi za sjetvu koja se već trebala završiti.

- S ovakvom poljopivredom i ovako malim ulaganjima sigurno ćemo ovisti o uvozu hrane. Da se u BiH režu troškovi, a ne investicije koje bi se višestruko vratile, mogli bi proizvesti hrane za potrebe našeg tržišta, ali i za širu regiju kao što je to bilo prije - kaže Miro Pejić, predsjednik Udruženja poljopivrednika u BiH.

I on se slaže da bh. vlasti hitno trebaju promijeniti politiku prema poljoprivredi.

- Iz proračuna se moraju ulagati sredstva za razvoj, a ne davti socijala. Troškove treba pretvoriti u investicije kojim će se zaposliti veliki broj nezaposlenih koji danas primaju socijalnu pomoć - kaže Pejić.

On upozorava da Bosni i Hercegovini ne nedostaju obradive površine, već sredstva.

- Poljopivrednici ne mogu ništa napraviti bez pomoći države. Svi trenutno ovise o kreditima komercijalnih banaka i mikrokreditnim organizacijama u kojima je kamata za kreditno zaduženje 20 posto, dok je u Austriji kamata ili jedan posto ili je nema jer imaju nepovratna sredstva iz podsticaja. A ovakva privreda kakvu mi imamo nije održiva, a kamolo li sposobna za razvoj - kazao je Pejić.

Uvozna ovisnost

Ako bi se napravila kvalitetna politika proizvodnje domaće hrane, Miro Pejić cijeni da bi BiH za četri godine mogla postati neovisna o uvozu.

- Trenutno uvozimo oko polovine osnovnih životnih namirnica, a to bi se moglo promjeniti samo ako bi se podsticaji podigli do 40 posto, čime bi proizvodnja rasla do 20 posto. Time bi za četri godine osigurali potrebe hrane za bh. tržište - računa Pejić.