Tvrđava hercega Stjepana jučer, danas, sutra

Zanimljivim predavanjem o temi “Tvrđava hercega Stjepana jučer, danas, sutra”, koje je u utorak navečer u zgradi Općine održao Radoslav Dodig, nastavljena su kulturna događanja u sklopu obilježavanja Dana općine Ljubuški.

Govoreći o povijesti i značaju same tvrđave, Dodig je uz pomoć videosnimki nazočne poveo u šetnju tvrđavom koja i danas, kao spomen na prošla vremena, ponosno stoji na vrhu Butorovice, objašnjavajući pritom koji su zahvati učinjeni na njezinoj obnovi, sanaciji i konzervaciji.

Budućnost tvrđave osiguran

“Tvrđava se obično pripisuje hercegu Stjepanu, iako je starija od njega, a u pisanim se izvorima Ljubuški prvi put spominje 21. veljače 1444. pod nazivom Lubussa. Nešto prije 1477. grad je pao u turske ruke i postaje pogranična tvrđava s jakom posadom. Turci su tvrđavu preuredili u vojnu nastambu, sa svim pratećim objektima. Nakon 1835. ljubuška tvrđava gubi svoju obrambenu i stratešku ulogu i počinje polako propadati”, kazao je Dodig navodeći kako se srednjovjekovni grad sastojao od kule Herceguše i obora ispred same tvrđave.

Odlukom državnog Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, graditeljska cjelina Stari grad proglašena je 2003. nacionalnim spomenikom BiH, a osnivanjem Povjerenstva za zaštitu Staroga grada Ljubuškog i dodijeljenim proračunskim sredstvima Federacije pristupilo se radovima na konzervaciji. S obzirom da se radi o iznimno značajnom kompleksu, do sada su odrađeni zahvati na pročišćavanju dijela Staroga grada i njegovih zidina, tako da je tvrđava ponovno dobila prepoznatljive konture. S planovima ta njezinu budućnost prisutne je upoznao predsjednik Općinskog vijeća Davorin Medić, naglasivši kako je budućnost ljubuške tvrđave osigurana.

Turistička atrakcija

“Tvrđava je kao spomenik, koji treba zaštititi i urediti, ušla u sve faze proračuna Općine, federalnog Parlamenta, ali i EU-a. Do 2010. osigurano je pet milijuna maraka za njezinu sanaciju, a već za dvije godine mogla bi postati prava turistička atrakcija i destinacija na kojoj planiramo priređivati kulturne manifestacije kao što su Ljubuško silo, promocije knjiga i glazbene večeri”, kazao je Medić. “Vjerujem da od tvrđave u turističkom smislu možemo puno očekivati, a planovi koje planiramo realizirati više su nego obećavajući”, istaknuo je Medić.

U dijelu troškova za sanaciju tvrđave sudjelovala je i Turistička zajednica ZHŽ-a izdvojivši do sada 25.000 maraka.

Slikovnica

Slikovnicu “Herceg Stjepan i lijepa balerina”, autora Radoslava Dodiga, uz živopisne ilustracije Ane Tolić, priredio je ogranak Matice hrvatske Ljubuški, dok je pokrovitelj bila Općina Ljubuški.

“Motiv za izradu slikovnice bio je isječak iz života hercega Stjepana. Radi se o priči utemeljenoj na zapisima iz dubrovačkog Arhiva”, kazao je Dodig predstavljajući slikovnicu.

Unutar 16 strana slikovnice opisan je događaj kada se Stjepanov sin Vladislav zagledao u lijepu balerinu Elizabetu iz Sienne, nakon čega se u nju zaljubio i njegov otac Stjepan, preotevši Elizabetu za sebe.

“Uvidjevši što je otac napravio, Vladislav i majka odlaze, a situaciju je Dubrovnik iskoristio čak i za pokretanje rata između oca i sina. Nakon svih peripetija, slikovnica ima sretan završetak jer su se otac i sin nakon ratovanja pomirili, a lijepa je balerina odjahala na konju u nova osvajanja muških srdaca”, rekao je Dodig.