informacije, ljudi ... grad
Cijene grobnica i do 4.000 KM
Objavljeno: Uto, 19.01.2010. - 16:20
Radovi na gradskom groblju u Predgrađu, koji su počeli pretprošle godine, teku planiranom dinamikom te se polako privode kraju. Tako će općina Ljubuški pored nove mrtvačnice uskoro dobiti i novo gradsko groblje s 12.000 ukopnih mjesta.
Cijena do 4000 maraka
Kako smo doznali od Milene Jelavić, šefice Odjela stambeno-komunalnih poslova općine Ljubuški, prodaja ne ide baš najbolje, ali u svakom slučaju zainteresiranih ljudi za kupnju grobnice ima.
“Kupnja grobnica se obavlja u Odjelu stambeno-komunalnih poslova općine Ljubuški, i za sada je pravilo da se cijeli iznos mora uplatiti odjednom, te da se tek nakon toga dobiva rješenje o korištenju”, kazala je Jelavić, dodajući kako je u samom početku zanimanje bilo veliko, vjerojatno je veliku ulogu odigrala i sama znatiželja, ali su se kriza i recesija dotakle i ovoga vida novčanih izdataka. Jelavić također ističe kako ima dosta Ljubušaka, koji trenutačno ne žive ovdje, nego u inozemstvu. Kada dođu tu na odmor, iskoriste to vrijeme za rješavanje ovih pitanja, kako kasnije ne bi bilo problema.
Cijena grobnica je u rasponu od 1600 do 4000 maraka. Tako grobnica s jednim grobnim mjestom, koja može primiti dva pokojnika, košta 1600 maraka, dok grobnica s dva grobna mjesta, koja može primiti četiri pokojnika, košta 2800 maraka. Grobnice s tri grobna mjesta koštaju 4000 maraka.
Napravljeno 366 grobnica
“Cijena od 4000 maraka odnosi se i na grobnice s dva grobna mjesta koja mogu primiti četiri pokojnika, a cijena je veća zbog toga što se nalaze u neposrednoj blizini mrtvačnice”, kazala je Jelavić. Isto tako, plaćat će se godišnja grobna naknada, koja će ovisiti o broju grobnih mjesta. Tako će se za jedno grobno mjesto plaćati naknada od 20, za dva grobna mjesta 35 i za tri grobna mjesta 50 maraka.
Rukovoditelj gradilišta Željko Antunović ispred građevinske tvrtke KONS, koja je izvođač radova na groblju, kazao nam je da je napravljeno 366 grobnica, od čega je 136 jednostrukih, 218 dvostrukih i 12 trostrukih.
“Prema planovima, dio naših poslova bi uskoro trebao biti gotov, a cijena tih radova je oko 850.000 maraka”, kazao je Antunović.
Zorica Volarević [ Dnevni list ]
![skupna](http://www.ljubuski.info/sites/default/files/imagecache/slika_40px/djeca_pp_2012.jpg "ljubuski.info - Humanitarna akcija: "Opremimo prostor u kojem djeca borave""){kind=small}
Kolumne
Od Herceg-Bosne ostao samo Vladimir Šoljić Ilija Šagolj [ neznase.ba ]
Jesu li sudovi i tužiteljstva kuće pravde ili nepravde? Ilija Šagolj [ neznase.ba ]
Kako biti legalan i legitiman? Igor Božović [ bitno.ba ]
Clint Eastwood, Bruce Lee i Rodo Hasica Esad Sadiković [ ljubušak iz Australije ] ljubusaci.com
![zastava](http://www.ljubuski.info/sites/default/files/imagecache/slika_40px/bih.jpg "ljubuski.info - "Treći modus" izbjeći podređenost Srbima i Bošnjacima"){kind=small}
Ovaj mi objekt liči na đamiju a ne katolički objekt. Koliko je ovde novca oprano majko mila? Još ako je radijo "KONS" ili Tonće kum Načelnikov.
kakve veze ima liči na džamiju?
jeli ovo gradsko groblje?
Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.
Natkrivanje kamene kuće u obliku pčelinje košnice poznato je još u prapovijesnim kulturama Mediterana. Od njih je najpoznatija svakako Atrejeva riznica u Mikeni.
Svođenje kupole u klasičnom smislu bilo je poznato u Aziji već u starom vijeku.
Široku primjenu doseže u starorimskoj arhitekturi, kada se pravi jedna od najpoznatijih i najvećih kupola – Panteon u Rimu (promjera i visine 43,3 m).
Kupole su osobito bitne u bizantskoj gradnji crkava – Aja Sofija u Istanbulu (promjera 31 m).
U srednjem vijeku se javljaju sporadično i to samo kao svodovi visokih tornjeva.
Rana renesansa oživljava arhitekturu po rimskim antičkim uzorima, a time i ponovnu uporabu kupole kao elementa arhitekture. Prva je bila kupola Prvostolnice u Firenci, djelo Fillipa Brunelleschija, 1420.-1436.; a svakako najpoznatija i najveća je kupola Sv. Petra u Rimu.
Mnoge barokne građevine imaju kupole kao Torinska katedrala (Guarini), crkva Karla Boromejskog u Beču, Katedrala sv. Pavla u Londonu itd.
Kupole su česte u arhitekturi klasicizma (Panteon u Parizu, [[Opera u Parizu] i dr.) i primjeni neostilova, kao npr. kupole Mirogoja ili HNK u Zagrebu.
U 20. stoljeću moderne betonske ljuskaste konstrukcije omogućile su veličanstvene kupolaste oblike kao na npr. Terminalu TWA zračne luke u New Yorku (Eero Sarninen), Dvorana športova u Rimu (Pier Luigi Nervi) promjera 60 m ili Milenijska kupola u Londonu.
Fra Kozina je zakon. Dođi na Krvnicu pa da vidiš.Netriba nikom objašnjavat šta je šta i od kada šta potječe.I učenima, kao što si ti i običnom puku sve je jasno.
Alba nije tema , ali me interesira i ko može objasniti: kod potpisivanja ugovora sa ALBOM u Ugovoru stoji odvoz smeća JEDAMPUT na tijedan i cijena mjesečno 15,50Km.
pa zar nije rečeno da ostaje sve po starom dva puta na tjeda i 15KM???
Ako netko gepi kantu potpisnik mora platiti 100 maraka za kantu , zato kante držati u sobi!
dobro,staro komunalno.oni su kupili smeće bačeno u konzumove vrećice i nisu zanovijetali.ja sa albom neću imat posla ni s njihovim kantam.
Dragi moji sugradjani,evo da se kaldimo da ce uskoro,bit odvoz smeca dva puta mjesecno? i to po istoj cijeni.postavljen je nekakav djecak iz Stubice za poslovodju,koji ce kako Neven OKOM ON SKOKOM.vidjece te.dva puta na mjesec ce se uskoro smece odvozit.
Ma nije Djamija vise lici na Sinagogu mozda se vratri pozidove ko zna pare svasta rade.
Onaj krizic se skoro i ne vidi uzasan projekt za ako hocete katolicku mrtvacnicu.
koliko znam, ovo je gradsko groblje...i neznam čemu tolika katolička obilježja...ionako imate onu ogromnu betonsku križinu ispred mrtvačnice
(i ja sam katolik, da ne bude zabune..kakav-takav)
Gradsko groblje, jest ,ali je katoličko i križ naravno treba bit.Ako je obilježena križem znači da nije "svačija".
Dodaj komentar