Promocija monografije i zbirke umjetnina pod nazivom Majka

Tema majčinskog poveznica je u prikazima nebeske i zemaljske majke u djelima 180 umjetnika. Uz manje izuzetke vremenski slijed zbirke kreće se od početka dvadesetog stoljeća do danas.

Inicijatori zbirke su pokojni dr. fra Ljudevit Rupčić i dr. fra Viktor Nuić koji je posljednjih godina zbirku obogatio brojnim vrijednim umjetničkim djelima.

Visoke umjetničke domete i sadržajnu razvedenost osnovnog motiva zbirke prati reprezentativna monografija s reprodukcijama svih djela.

Monografija će biti promovirana u Humcu 10. svibnja u 18 sati.

Prilikom svečanosti promocije bit će obavljena i prezentacija prestižne monografije na četiri jezika autora Stanka Špoljarića u obimu od 340 stranica, s reprodukcijama svih djela iz sadržaja zbirke.

Motiv postavljanja zbirke

Rupčićeva knjiga "Majka", koja je u međuvremenu objavljena na šest jezika, zajedno sa Zvjaginovim slikama, bila je povod nastanka ove zbirke. Međutim, glavni motiv stvaranja i izlaganja za javnost ove zbirke jest davanje značaja ženi, majci, produbljenje smisla majčinstva, prijenosa ljudskog života po Stvoriteljevu planu, kao i samog života - vrijednosti koje u naše vrijeme doživljavaju dekadenciju bez presedana. Umjetnost može pridonijeti poštivanju tih vrijednosti, pa je to najvažniji razlog odluci za stvaranje zbirke takve tematske odrednice. U prosudbi ove zbirke ne treba polaziti samo od umjetničke vrijednosti pojedinih izložaka, nego od poruke koju daje kao cjelina. Umjetnička dojmljivost je itekako važna, ali i podržavanje plemenite ideje - njegovanje velike teme žene, veličanje njezine požrtvovnosti, ljubavi prema čovjeku i predanja Bogu.

Kritički osvrt Stanka Špoljarića

Zbirka umjetnina u franjevačkom samostanu na Humcu zanimljive je koncepcije. Okuplja umjetnike oko veličanstvene teme majke. Česte inspiracije kipara i slikara kroz povijest... Od uprizorenja naše nebeske majke do jednostavne žene nositeljice života, pokazane usvakodnevnim životnim situacijama. Božanska majka prikazana je u slavi oltara, ali i u susudjelovanju Kristove muke, u boli položenog tijela sina. I u toplini ljubavi s još malenim djetetom Kristom. Na Humcu su zastupljeni hrvatski umjetnici različitih generacija, njih sedamdesetak, koji su se inspirirali ovom velikom temom. Od klasika koji su djelovali na samom početku 20. stoljeća, i u njegovoj prvoj polovini, do afirmiranih imena novije hrvatske umjetnosti. Kiparska dionica zbirke n jezin je značajniji dio, i reprezentativni odabir autora, pokazanih ili s jednom skulpturom, ili s većim brojem radova, pa se dobivaju i retrospektivne naznake njihovih opusa. Što je skulptura dominantnija donekle je i razumljivo jer kipari često posižu za ovom temom.

No bez sumnje i slikari su dali svoja vrijedna postignuća, prenoseći osobnošću poetika svoj doživljaj majke punim umjetničkim uzbuđenjem. Zbirka nosi ozračje sakralnog. I to na dva načina. Kroz prikaz Bogorodice, ali i posvećenost majčinskog poziva svih žena. Umjetnici su svojim pogledom interpretirali majku pri radu, igri s djetetom, spajajući osobna iskustva i univerzalni pojam majke. Pristupajući djelu s radošću, ljubavlju, poštovanjem. U rasponima stilistika, od realistične marnosti, stilizacije oblika, ekspresivne pokrenutosti, do redukcije forme. U djelima jakog emocionalnog naboja, u kojima plemenitost lika dolazi u prvi plan. Stalnog dodira vanjske i unutrašnje ljepote. Traga božanskog u čovjeku.