Stiješnjeni između dva terora

U prijenosu jedne utakmice s nogometnog SP-a, HTV-ov novinar Drago Ćosić ispričao je kako je dan prije na konferenciju za tisak srpske reprezentacije došao u majici na kojoj je pisalo "Hrvatska" te izazvao gnjev naših susjeda. Zašto - normalnom je čovjeku neshvatljivo.

Poslije poraza i eliminacije Srbije u utakmici s Australijom, u Banjoj Luci bijesni su srpski navijači razbijali izloge hrvatskih tvrtki - Kraša, Croate i Varteksa. Zašto? Pa zato što Gana i Australija nisu krive jer su pobijedile Srbiju, nego je za oba poraza kriva Hrvatska.

Hrvatska je mitski, običajni krivac za sve nevolje i neuspjehe Srba. Divljanje je u Republici Srpskoj i "ohrabrenje" Hrvatima koje je nedavno Dodik u razgovoru s hrvatskim predsjednikom Josipovićem pozvao na povratak.

Ali hrvatskim bi političarima oči trebao otvoriti još jedan događaj, na duži rok za Hrvate još zlogukiji. Bombaški zločin u policijskoj postaji u Bugojnu, u kojem je poginuo jedan, a ozlijeđeno šestero policajaca, izvršila je skupina iz vehabijskog pokreta kojoj se već sudi zbog priprema napada na katoličke crkve.

Kakva je budućnost Hrvata u takvoj BiH i kakva je budućnost odnosa Hrvatske sa susjedima? Priče su o povratku Hrvata u RS obmana, a još iluzornijim povratak čini nasilje poput banjolučkog.

Biskup Komarica i dalje će cviliti i primati priznanja u Bosni i svijetu zato što cvili tako humano, a za Hrvate tako beskorisno. U Federaciji BiH, u kojoj su nadglasavanje i za razvoj hrvatskih područja sve pogubnija centralizacija, pogotovu novca, uvelike na djelu, širenje islamskog terorizma bit će Hrvatima još izrazitiji putokaz za iseljavanje.

I dok je stanje za njih sve nepovoljnije, premijerka Kosor i predsjednik Josipović sve su spremniji za susrete sa srpskim i bošnjačkim političarima u BiH pa, bar zasad, zapravo pridonose politici koja je za naše sunarodnjake katastrofalna.

Oni uporno ponavljaju frazu o "konstitutivnosti Hrvata", a ona u sadašnjem stanju, u kojem o svemu bitnome u Federaciji odlučuju Bošnjaci, ne znači ništa. Ne samo u Sarajevu - Hrvati sve manje vlasti imaju i u mnogim manjim gradovima. Na prošlim lokalnim izborima izgubili su vlast u tri općine u srednjoj Bosni, a u mnogim drugim mjestima ostali su s minimumom vijećnika ili ih više uopće nemaju.

Bez svojeg entiteta, svoje administrativno-teritorijalne jedinice, svojih nacionalnih institucija i medija, sve su manje motivirani za ostanak u BiH. Doslovno i slikovito govoreći, stiješnjeni su između dva terora, srpskoga i bošnjačkog.