Hrvati će moći birati predsjednika ako se promijeni Izborni zakon

Daleko od toga da bi se izmjenama Izbornog zakona mogla urediti potpuna jednakopravnost triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, no zasigurno je ovaj zakon jedan od većih izvora diskriminacije prema Hrvatima u ovoj zemlji. Ovaj će se zakon morati mijenjati i zbog presude koju je naložio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu na temelju prigovora Sejdić-Finci što je jedinstvena prilika da se dublje promjene provedu i u Ustavu te brojnim zakonima u zemlji.

Ispod konstitutivnosti

Sadašnji Izborni zakon, čija je posljednja veća preinaka bila u vrijeme mandata bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna, utvrđuje izborne jedinice, način glasovanja i postupak biranja. Hrvatima kao najmalobrojnijem narodu odgovara da BiH bude ustrojena s tri izborne jedinice preko kojih bi se osigurala mogućnost da Hrvati, Srbi i Bošnjaci biraju svoje predstavnike budući da je na svim razinama predviđena, a što se ne poštuje u praksi, jednaka zastupljenost triju naroda. Naime, većinska izborna volja Hrvata u BiH se u pravilu ne poštuje, što je naročito došlo do izražaja nakon posljednjih izbora kroz nametanje vlasti u Federaciji BiH, Srednjobosanskoj županiji, kao i kod izbora člana bh. Predsjedništva.

Izbor podobnih

Unatoč činjenici da su Hrvati u najvećem broju glasovali za dva HDZ-a i stranke okupljene oko njih, u vlast je instaliran HSP s minornom hrvatskom potporom. To je moguće ostvariti spornim načinom biranja zastupnika u federalnom Domu naroda iz pojedinih županija. Tako se primjerice u Zeničko-dobojskoj županiji bira jednak broj hrvatskih izaslanika (dva) kao i u Zapadnohercegovačkoj županiji iako tamo živi dvostruko više Hrvata. Odnos u Posavskoj i Bosansko-podrinjskoj županiji je još drastičniji. Tamo 20 Hrvata bira jednoga izaslanika kao i u Posavini gdje živi tisuću puta više Hrvata. Ove odredbe, a napose nakon promjena iz 2003. omogućuju bošnjačkim strankama potpunu diskriminaciju Hrvata. Ovakvo što jedino je moguće ispraviti da se provede popis pučanstva te se utvrdi novo stanje u pojedinim županijama kako bi se izbjegle manipulacije s najmalobrojnijim narodom. Na razini Federacije BiH uz to nepravedno je nepostojanje pariteta u vlasti što omogućava Bošnjacima potpunu kontrolu nad ovim entitetom izborom Vlade i predsjednika.

Negativna politika

Na razini države stanje je takvo da Hrvati, ne promijene li se odredbe Izbornog zakona, zasigurno neće moći izabrati člana Predsjedništva čija se uloga pokazala presudnom oko imenovanja mandatara za sastav Vlade i u čistki diplomatskih kadrova.

Jedan od prijedloga o kojemu je bilo riječ je da se uvedu tri izborne jedinice preko kojih bi Hrvati, nevažno gdje žive u Banjoj Luci, Mostaru ili Sarajevu, mogli birati svoga člana. Na taj bi se način zaustavilo potpuno marginaliziranje Hrvata koje nastoje provesti skupina velikobošnjačkih stranaka.