Nema ni Srba ni Bošnjaka - hoće li Hrvati blokirati jedino hrvatsko sveučilište?

Iako mu "nad glavom" visi blokada računa, pa samim tim i ozbiljni problemi u opstanku, jedino hrvatsko sveučilište, Sveučilište Mostar, najvjerojatnije neće doživjeti takvu sudbinu.

Konzorcij Brodomerkur-A3 dobilo je presudu, prema kojoj im Sveučilište mora isplatiti još pet milijuna KM za izvođenje prve faze radova na sveučilišnom kampusu. Vlasnici oba poduzeća, Josip Kožul (A3) i Mirko Grbešić (Brodomerkur) su iz Širokog Brijega, a kako se doznaje iz pouzdanih izvora, niti jedan od njih ne želi biti krivac za gašenje jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku u BiH.

Ovo je dvosjekli mač za oba uspješna širokobriješka gospodarstvenika, unatoč činjenici da im poduzeća odlično posluju - A3 bio je, između ostalog, angažiran na adaptaciji zgrade središnjice HDZ-a BiH, a Grbešić, točnije njegovo druga tvrtka - Mepas, dovršava jedan od najvećih poslovno-prodajnih centara u Mostaru, na zemljištu kojeg je kupio od Kliničkog centra mostar za nešto više od 12 milijuna KM.

Iako se nagađalo da su oba gospodarstvenika ove poslove dobili zahvaljujući dobrim odnosima s HDZ-om BiH, podsjetimo i ravnatelj Sveučilišne bolnice Mostar Ante Kvesić, istaknuti je HDZ-ovac, činjenica je da su i Kožul i Grbešić pred teškom odlukom. Svjesni da se navedena dvojica neće lako odlučiti na nepopularan potez, na Sveučilištu Mostar (Sveučilištu koje ima i Pravni fakultet, a "uspjelo" je izgubiti tužbu) nisu previše zabrinuti zbog moguće blokade računa - problema koji je nastao jer se nisu predvidjeli dodatni troškovi zbog mogućeg poskupljenja građevisnkog materijala.

Vrijedno je kazati, da je Ivan Šuker, bivši ministar financija u Vladi Republike Hrvatske tijekom prošlogodišnjeg posjeta Sveučilištu Mostar obećao pomoć, što je ohrabrilo domaće dužnosnike mišlju kako "novac neće biti problem". No, Šuker više nije ministar, a u susjednoj Hrvatskoj sve su glasnije optužbe da je Vlada izdašno financirala gradnju u Mostaru, dok bolnice i sveučilišta u Hrvatskoj prokišnjavaju ili su ozbiljno oštećene i zastarjele.

Znakovito je da je procurila i informacija kako je hrvatska premijerka Jadranka Kosor, vidjevši o kojem se respektabilnom objektu radi, kao i vidjevši sagrađen suvremeni klinički centar, kazala kako smatra da je, što se tiče Hrvatske, posao gotov, te da "neće dobiti više ni lipe". Podsjetimo Hrvatska je najvećim dijelom i financirala izgradnju sveučilišnog kampusa, kao i Kliničke bolnice Mostar koja je također danas pred ozbiljnim financijskim poteškoćama.

Drugi kut ovog nezgodnog problema je i hipotetička teza - što bi bilo da je izvođač radova na kampusu "bošnjački" ili "srpski"? Osvrćući se na sveukupno stanje u BiH, tada bi cjelokupni slučaj bio ispolitiziran i proglašen atakom na "hrvatske nacionalne interese".