Reviziju kritizira i Helsinški odbor, a posebnu sjednicu traže Hrvati

Protiv postojeće revizije invalidnosti nisu ustale samo hrvatske braniteljske udruge nego i Helsinški odbor za ljudska prava u BiH. Ova institucija od Vlade premijera Nermina Nikšića traži poništenje odluke o umanjenju naknade za osobnu invalidninu i dodatak za njegu i pomoć treće osobe od deset posto.

Zakon protiv konvencija

"Većina osoba s invalidnošću, među kojima su djeca i starije osobe, žive u uvjetima siromaštva. Odluka federalne Vlade suprotna je Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom u FBiH", stoji u pismu Helsinškog odbora za ljudska prava BiH. U pismu su iznijeli objašnjenje spornog zakona koji precizira da osnovica za obračun primanja iznosi 80 posto od najniže cijene rada utvrđene Kolektivnim ugovorom.

"Nezakonita odluka, koja je provedena u djelo a da nisu napravljena nova rješenja, izravno je pogodila oko 50.000 invalida kojima je uskraćeno puno uživanje zakonskog prava", navodi se u otvorenom pismu. Helsinški odbor smatra da ovakav odnos Vlade FBiH prema invalidnim osobama predstavlja drastično kršenje ljudskih prava i sloboda, posebno zbog činjenice da veći broj njih živi samo od pripadajuće invalidnine. Podsjećaju Vladu FBiH da je BiH ratificirala Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i prihvatila Protokol 1 uz Konvenciju.

Spomenimo da je i Koordinacija braniteljskih udruga HVO-a nedavno izišla s prijedlogom da se nešto napravi i po pitanju Zakona o reviziji invalidnosti koji, kako su rekli, najviše pogađa hrvatske stradalnike.

O reviziji posebno

Reagirao je i Hrvatski klub zastupnika u federalnom Parlamentu tražeći da se održi posebna tematska sjednica vezana uz analizu i posljedice primjene Zakona o reviziji. S druge strane, federalna Vlada, koja posljednjih mjeseci u svom proračunu bilježi deficite, pod svaku cijenu nastoji, a i prema preporukama misije MMF-a i Svjetske banke, rezati proračunske troškove kada je u pitanju ova populacija, ali i troškove javne potrošnje. Spominju se mjere štednje koje će od iduće godine uključivati i otpuštanje djelatnika zaposlenih u administraciji koja je, kao što se svi slažu, golema i prije svega inertna. MMF traži smanjenje javne potrošnje.