Rez i reforme ili sve veće siromaštvo

Danas se mirovinski sustavi širom svijeta nalaze u krizi. Izloženi brojnim rizicima, demografske, ekonomske i političke prirode ozbiljno ugrožavaju njihovo funkcioniranje. Ako su europski mirovinski sustavi u krizi, nameće se onda pitanje što je s mirovinskim sustavima u BiH. Prema mnogim analizama ovog sektora, ukoliko se uskoro ne provede mirovinska reforma u BiH, rizik siromaštva bi se značajno mogao povećati.

Demografske promjene

Sukladno ustavnom uređenju BiH, entitetima je dana nadležnost glede uređivanja i reguliranja oblasti socijalnog osiguranja u cjelini. Međutim, istraživanja socijalnog položaja stanovništva u BiH potvrđuju da je značajan dio stanovništva izložen riziku siromaštva. Mirovinsko osiguranje kao dio socijalnog osiguranja pokriva dijelom rizike starosti invalidnosti i smrti hranitelja obitelji. Stoga je važno sagledati trenutno stanje u mirovinskim sustavima Republike Srpske i Federacije BiH. Oba ova sustava karakterizira nekoliko negativnih pokazatelja. Kao prvo, demografske tendencije nisu povoljne. Demografske promjene imaju značajne posljedice po mirovinske sustave takozvane međugeneracijske solidarnosti. S druge strane, u posljednjih deset godina stalno se pogoršava odnos broja umirovljenika i broja osiguranika. Pogoršanje ovog ključnog pokazatelja sustava mirovinskog osiguranja i dostignuti razinu od svega 1,2 osiguranika na jednog umirovljenika u oba entiteta izravno ugrožava financijsku stabilnost mirovinskog sustava i negativno utječe na visinu isplaćenih mirovina te zahtijeva stalne proračunske transfere. Unatoč činjenici kako u BiH nije bio popis stanovništva, iz izvješća o mirovinskoj reformi u BiH, točnije prema prvim ocjenama, iz indikatora mirovinskog sustava vidi se kako je broj umirovljenika u Republici Srpskoj u prošloj godini iznosio 223 tisuće, a u Federaciji BiH 369 tisuća. S druge strane, broj osiguranika, dakle onih koji rade i plaćaju mirovinski fond, u Republici Srpskoj je 283 tisuće, a u Federaciji BiH 459 tisuća. Kada su u pitanju visine mirovina u oba entiteta, razlika je vidljiva kod najnižih. Najniža mirovina u Republici Srpskoj iznosi 160 KM dok je u Federaciji BiH 296 KM. Inače, prosječna mirovina u Republici Srpskoj je 300 KM a u Federaciji BiH 340 KM. Nadalje, u BiH se očekuje povećanje dijela populacije starije od 65 godina, koji neće primati starosnu mirovinu, što također povećava rizik siromaštva u starijoj dobi i predstavlja ozbiljan izazov za socijalnu politiku u budućnosti.

Starosna mirovina

Naime, prema Izvješću o mirovinskoj reformi u BiH, u 2009. godini samo 30 posto stanovnika starijih od 65 godina prima starosnu mirovinu. Unatoč provedenoj parametarskoj reformi prije decenije, oba mirovinska sustava suočavaju se trenutno sa sličnim problemima. Na sve to utječu i različiti oblici privilegiranih prava, za koja nisu osigurani realni izvori financiranja. Stoga su promjene u vidu reforme neizbježne i moraju se provesti u BiH žurno, bez daljeg odgađanja.