Na jesen bageri na trasi od Svilaja u Posavini do Bijače u Hercegovini

Na jesen će zabrujati bageri na Bijači u Općini Ljubuški, gdje će biti južni granični prijelaz autoceste na koridoru 5C, i u Svilaju u Općini Odžak, gdje će se uspostaviti sjeverni prijelaz. To je rekao Rudo Vidović, ministar prometa i komunikacija BiH na javnoj tribini o izgradnji autoceste na koridoru 5C, koja je održana u restoranu Ohio u Ljubuškom.

Time će biti označen istovremeni početak gradnje autoceste na četirima dionicama ukupne dužine 60 km: Svilaj - Odžak, Drivuša (Zenica) - Donja Gračanica, Vlakovo - Tarčin i Zvirovići - Bijača, a radovi bi trebali biti završeni do kraja 2012. godine.

Na veoma posjećenoj tribini govorili su i Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990 i Nikola Šego, tajnik u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH. Za dionicu Bijača - Zvirovići posebno su zainteresirani stanovnici općine Ljubuški, a također i Čapljine i Čitluka, budući da je bilo pokušaja da autocesta nikako ne prelazi na desnu obalu Neretve i tako mimoiđe zapadnu Hercegovinu. Za tu je dionicu, čija je duljina oko 10,5 km, predviđeno 60 milijuna eura inozemnog kredita.

Ministar Vidović je obznanio da je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, potvrdio u četvrtak odluke federalne Vlade o kreditnim zaduženjima za te četiri dionice i osnovano je povjerenstvo od predstavnika županijskih ministarstava koje će, zbog toga što Federacija BiH nema svoj prostorni plan uređenja, moći izdati potrebne suglasnosti za izdavanje urbanističkih dozvola za te četiri dionice. Time su uklonjene zapreke, "otkočen" proces i omogućeno da se kreditna financijska sredstva, tj. kreditno zaduženje, može aktivirati i koristiti, također i novac koji je osiguran za eksproprijaciju zemljišta, što daje mogućnost da Ministarstvo prometa i komunikacija kompletira cjelokupnu dokumentaciju i Federalna direkcija za autoceste raspiše natječaj za ponude (tender) za izvođače radova. Južni granični prijelaz Bijača bit će oko 750 m od granice s Hrvatskom kao samostalna jedinica na području BiH. Prijelaz Bijača bit će šengenski prijelaz, kako je to odredila EK Hrvatskoj, BiH i Hrvatska se dogovaraju oko priključnih točaka i uskoro bi trebao biti potpisan sporazum.

U Zvirićima će biti čvor bez naplate cestarine za vezu s regionalnom cestom Ljubuški - Metković, a oko kilometar u smjeru Čapljine (Zvirovića) predviđena je naplatna rampa. Autocesta prelazi mostovima Trebižat i Studenčicu, a u blizini vodopada Kravica bit će odmorište s pristupnim putem do vodopada. Jedno od najosjetljivijih pitanja je eksproprijacija zemljišta.

- Federalna direkcija za autoceste uputila je zahtjev Općinama na koje se odnose ove četiri dionice da narednih dana osnuju povjerenstva koja će voditi postupak eksproprijacije uz pomoć Federalne direkcije za autoceste i koja će sljedećih dana imati važnu ulogu da utvrde tržišnu cijenu parcela koje će biti predmet eksproprijacije. Vjerujem da će se u općinskoj vlasti Ljubuškog pokazati zainteresiranost u tom pogledi i da ne bi trebalo biti teškoća - kaže ministar Vidović. Postavljeno je nekoliko pitanja od strane posjetitelja na koja su odgovarali ministar Vidović i tajnik Šego.

Odvojak u Zvirićima za poslovnu zonu

Veliki broj zainteresiranih na prezentaciji

Postavljeno je pitanje može li se s autoceste napraviti poseban odvojak za poslovnu zonu koju planira izgraditi Općina Ljubuški, na isti način kao što je Hrvatska riješila odvojak za Luku Ploče. Odgovoreno je da će u selu Zvirići, oko 2700 m od granice s Hrvatskom, biti prvi čvor koji će biti veza s postojećom cestom Ljubuški - Metković, a na nju se može priključivati cjelokupna industrijska zona.

Autocesta kao oaza, regionalne ceste kao pustinja

Pitanje: Razmišlja li se o tome da se u okviru gradnje koridora 5C, obnove, rekonstruiraju ili izgrade pristupne ceste, prije svega regionalne, koje su zapostavljene, jer će u suprotnom autocesta izgledati kao oaza u pustinji? Odgovor: Kroz druge oblike kreditiranja infrastrukture u BiH dobivaju se određena kreditna sredstva od razvojnih banaka, no, nažalost regionalna mreža u Federaciji BiH nije ušla u te kredite. Međutim, od izvršnih direktora tih banaka dobili smo čvrsta uvjeravanja da će u sljedeći aranžman ući i regionalne ceste, a federalnoj Vladi smo uputili zahtjev da napravi plan i program dovođenja regionalne cestovne mreže u ispravno stanje, kroz buduće kredite - rekao je tajnik Nikola Šego.