Čovjek neprestance pomiče granice mogućega, a jedan je Hercegovac začeo poljoprivrednu revoluciju zasadivši prvi vinograd na brdu. U prošlosti su kuće građene u kršu, a oranice su oplemenjivane.
Razvitak je ubrzao rast naselja koja se šire na polja pa je Ljubušak mr. Miro Barbarić, zajedno s ocem Vitomirom, izmjestio vinograd na brdo, stvorivši pravu malu oazu.
Hercegovački zemljoradnici trpe glede usitnjenih i katastarski neriješenih parcela, bez prilaznih putova. Kod na s je prosjek obradive površine po jednom obiteljskom gospodarstvu jedva 0.3 hektara. Tako je rođena zamisao melioracije krša. Ljubušaci već neko vrijeme uzgajaju rajčicu i masline u brdskim terasastim parcelama, a mi smo prvi koji smo to pokušali s vinogradom. Takvo kultiviranje krša Hercegovinu svrstava uz Nizozemsku, koja je to učinila s morem ili Izrael, koji je oplemenio pustinju – ponosan je Barbarić.
Bio je to težak pothvat jer su, prije sadnje trsa, na površinu od pola hektara navukli petstotinjak kamiona plodne crvenice.
Riječ je o stolnoj sorti grožđa koja je deficitna kultura u našoj agro-ponudi. Nasad na brdu izložen je većem sunčanju te daje ranije plodove bolje kakvoće od onih uobičajenih u nizinama. Navodnjavamo ga sustavom kapanja, a unutar njega postavio sam pokus s hranidbom umjetnim gnojivima kako bih otkrio utjecaj na kakvoću i količinu grožđa. Želim istražiti maksimume mogućnosti ovoga načina uzgoja u našim uvjetima, što ću potkrijepiti disertacijom u skoroj budućnosti – domeće naš sugovornik.
Kultiviranje krša izvrsno je rješenje teškoća a agrarom u Hercegovini. Cijena i obilatost brdske zemlje stvaraju pretpostavku održiva ruralna razvitka Hercegovine, s čime bi moga postati konkurentna u regiji.
Oko 2500 sunčanih uri godišnje i brojni vodeni resursi svrstavaju na s u zemlje izvrsnih uvjeta proizvodnje hrane, ali nam još uvijek na putu stoji neuređeno tržište – zaključuje.
Tko želi slijediti ovaj primjer, prvenstveno treba uraditi analizu tla koje žele kultivirati.
Ukoliko nalaz nije zadovoljavajući, treba navući zemlju i obogatiti je onim sastojcima koji nedostaju, ali tako da bude ujednačenost cijele parcele. U svakom slučaju, nužno je posavjetovati se sa stručnjacima. Na našoj su parceli također nedostajali određeni makroelementi koje sada unosimo – savjetuje mr. Barbarić
Miro je diplomirao u Zagrebu, magistrirao u Italiji, a doktorat sprema na Sveučilištu u Mostaru. Brdski mu vinograd stasa već tri godine, a stodnevnu sušu prošle godine preživio je bez ijedne kapi vode, s ugašenim sustavom kapanja.
Prvi urod očekujemo ove godine, čime će naš zaseok Šiljevište u Klobuku, na sjevernom dijelu ljubuške općine, nadam se, postati zametkom novoga i za Hercegovinu plodonosnog trenda – ushićen je.
