Buduću vlast na razini BiH činit će šest stranaka, po dvije najjače iz svakog naroda. Vladajuća koalicija imat će dvotrećinsku večinu u Parlamentu BiH, odnosno kapacitet potreban za promjenu Ustava. Srbe će zastupati koalicija SNSD- SDS. Lideri tih stranaka Milorad Dodik i Mladen Bosić već su parafirali platformu za zajednički nastup na razini BiH, koju će i potpisati nakon što je prihvate organi dviju stranaka. Premda još ništa nisu potpisali, izvijesna je i bošnjačka koalicija SDA-SDP, a javnost očekuje i koaliciju dva HDZ-a koja bi predstavljala 90-postotnu hrvatsku biračku volju. Sve i kad bih htio Lagumdžija sada neće na hrvatskoj i srpskoj strani imati partnere s kojima će moći sastaviti vlast bez Čovića i Dodika.
Nitko od dužnosnika dva HDZ-a, s kojima smo razgovarali, nije nam mogao odgovoriti pripremali se koalicijski sporazum između HDZ BiH i HDZ 1990. Dnevnik.ba neslužbeno, međutim, saznaje kako se na takvom dokemntu intenzivno radi, a tekst koalicijskog sporazuma formuliraju i usuglašavaju čelnici dviju stranaka Dragan Čović i Božo Ljubić.
Pregovara "glava s glavom"
"Na dokumentu se radi daleko od očiju javnosti i to "glava s glavom", a uz predsjednike stranka je još samo po jedan dužnosnik iz obje stranke", kaže sugovornik Dnevnik.ba, koji nas je zamolio da mu ne navodimo ime, jer nema ovlasti medijima govoriti o toj temi.
On ističe kako koalicijski sporazum nije samo logičan odgovor najjačih hrvatskih stranaka na stvaranje srpskog i bošnjačkog bloka, već takvu koaliciju zagovaraju i inozemni veleposlanici, koji su proteklih dana razgovarali s čelnicima dva HDZ-a. "Oni žele da se u BiH formira snažna koalicijska vlast koja će imati dvotrećinsku većinu potrebnu za ustavne promjene."
Ovu tvrdnju potkrepljuje i priopćenje s jučerašnjeg sastanka predsjednika SDA i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića i Bakira Izetbegovića s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel koja je pozvala na stvaranje "čvrste parlamentarne većine".
Europska unija i SAD, žele naime, da Daytonski sporazum, što prije bude zamjenjen "demokratskim ustavom", prema kojem bi BiH i dalje bila dvoentitetska država, kojoj bi bile pridodane funkcije nužne za ulazak zemlje u EU.
Poklopili se interesi stranaca i domaćih političara
S interesima stranaca, ovaj put poklopili su se i interesi stranaka koji će činiti buduću vlast. Shvativši kako SDP i lider ove stranke Zlatko Lagumdžija pokušava pridobiti SDS i PDP sa srpske, a HDZ1990 i HSP s hrvatske strane, pobjedničke stranke na hrvatskoj i srpskoj političkoj sceni i njihovi lideri Milorad Dodik i Dragan Čović uplašili su se kako bi mogli ostati izvan vlasti, ukoliko ne stvore nacionalne kolacije, Dodik s Bosićem, a Čović s Ljubićem.
Tim više, što su iz izjava čelnika HDZ1990., HSP-a i SDS-a stekli dojam kako oni ne odbacuju ponudu SDP-a za ulazak u vlasti. Uz to stranke koje su na hrvatskoj i srpskoj političkoj sceni izgubile izbore, nisu bile skolone to i priznati, odnosni nikada nisu odbacile mogućnost ulaska u vlast. No i SDS-u na srpskoj, a Devedesetki na hrvatskoj političkoj sceni, puno prihvatljivije je ući u vlast, kroz nacionalne koalicije; Bosiću s Dodikom, a Ljubiću s Čovićem, pod izgovorom zaštite i jačanja nacionalnih interesa, nego koalirati s Lagumdžijom, jer bi bili optuženi za nacionalnu izdaju. Naime, i jedni i drugi svjesni su kako nemaju legitimitet predstavljati Srbe odnosno Hrvate ( jer su osvojili 30 ili manje od 30 posto srpskih, odnosno hrvatskih glasova), pa bi prihvaćanjem koalicije s Lagumdžijom bili tretirani kao "bošnjački slugani", što bi bilo pogubno za opstanak tih stranaka.
Ivanić i Jurišić izvan igre
Na isti način na koji je Dodik pridobijo SDS na svoju stranu i raskinuo predizbornu koaliciju te stranke s Ivanićevim PDP-om, Čović pokušava stvoriti koaliciju s Ljubićem, bez Jurišića.
U krugovima HDZ BiH, već od ranije postoji negativno raspoloženje prema HSP-u, odnosno njihovom lideru Zvonki Jurišiću zbog, kako se može čuti unutar ove stranke, Jurišićevih niskih udaraca prema Čoviću, kako nazivaju Jurišićeve optužbe da Čović podržava velikosrpski projekt u BiH, te obmanjuje javnost obećanjima o trećem entitetu.
Razlike između dva HDZ oko teritorijalnog preuređenja BiH, kažu naši sugovornici jednake su razlikama između SDS- i SNSD-a oko očuvanja Republike Srpske i ustavnih promjena.
Približavanje stavova
I Čović i Ljubić zalažu se za svaranje federalne jedinice s hrvatskom većinom, a razliku se u tome da Čović prihvaća "realnost Republike Srpske", dok Ljubić zagovara ideju da se "teritorijano treba preurediti cijela BiH", a ne samo Federacija. Te razlike nisu takve da bi bili zapreka koalicijskom sporazumu. Dvojica čelnika, prema izvorima Dnevnik.ba, nastoji doći do zajedničkog stava oko tog pitanja, kao ključnog za stvaranje koalicije.
Jasno je kako šesteročlana koalicija neće biti programska, već matematička koalicija, odnosno koalicija tri nacionalna bloka, tri nacionalne politike, koje imaju malo dodirnih točaka oko pitanja ustavnog i teritorijalnog preuređenja zemlje. Istina, takva koalicija imat će kapacitet za promjenu ustava, no suglasnost o ustavnim promjenama teško će postići, bez pritiska međunarodnih krugova, zbog dijemantrelno suprotnih stavova nacionalnih blokova.
