Partnerstvo HDZ-a BiH i HDZ-a 1990., kojem bi se uskoro trebao priključiti i HSP BiH, iako formalno zasnovano na usuglašenoj platformi za ustavne promjene, u startu je opterećeno ključnim pitanjem hoće li se federalna jedinica s hrvatskom većinom izgrađivati isključivo u Federaciji ili će zalaziti i u "granice" RS-a, o čemu vladaju različita mišljenja.
I dok se Dragan Čović i Božo Ljubić svim silama trude pokazati kako su nakon bjesomučne međusobne borbe odjednom spremni braniti vitalne nacionalne interese, jasno je kako dvojica lidera nemaju zajedničku viziju na koji način provesti plan teritorijalnog preustroja države.
Naime, Ljubić govori o ulasku regije Posavine u federalnu jedinicu s hrvatskom većinom, dok je Čović krajem listopada u Banjoj Luci jasno kazao kako je "RS realnost u BiH i nitko to ne može promijeniti ako srpski narod ne želi da netko dira u RS".
Nedodirljive "granice"
Poznato je od ranije kako je lider HDZ-a 1990. zagovarao dosta radikalnija rješenja koja se tiču teritorijalnog preustroja zemlje te je u više navrata jasno govorio kako entitete treba ukinuti, a hrvatsku federalnu jedinicu ustrojiti na način da u nju budu uključeni većinski hrvatski prostori u središnjoj Bosni, ali i nekadašnja hrvatska područja u Posavini. Pritom je jasno uvjetovao kako će ući u vlast samo ako budu zadovoljeni ovi kriteriji, ali i uvjet da predmet ustavne reforme treba biti cijela BiH, a ne samo jedan njezin entitet. Nakon što se prisjetimo ovih izjava, te analiziramo partnerstvo koje Čović odavno ima s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, a koji svako malo govori kako su granice RS-a nedodirljive, postavlja se pitanje na koji će to način Ljubić u savezništvu s Čovićem ostvariti plan reorganizacije obaju entiteta.
Ljubić sada definitivno ulazi u vlast, pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li ovakvim izjavama opteretiti odnose u neformalnom savezu Čović - Dodik, odnosno hoće li državna koalicija trpjeti daljnje zatezanje odnosa.
A gdje je u svemu Posavina? Lideri iz RS-a podršku hrvatskom entitetu pružaju isključivo uz uvjet da se ne dira u njezine granice, a na to su nedavno upozoravali i pojedini čelnici SDP-a. Ne treba naravno ni zaboraviti kako je predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić kazao kako je priča o trećem entitetu neka vrsta Čovićeve obmane, a posebno je potencirao pitanje Posavine.
"Svehrvatska koalicija na koju poziva HDZ BiH je moguća samo ukoliko HDZ BiH jasno kaže kako se zalaže za promjenu Ustava BiH koja će se doticati kako Federacije, tako i Republike Srpske", kazao je tada Jurišić.
Pritom je istaknuo kako Dragan Čović obmanjuje hrvatski narod kada kaže da je moguć treći entitet bez zadiranja u granice Republike Srpske, dok Dodik govori potpuno nesuvislo. A i sam Dodik je prije nekoliko dana kazao kako je formiranje hrvatske federalne jedinice vezano uz Federaciju, dok je RS neosporan.
Ništa bez Bošnjaka
Bez obzira na ovakve stavove savezništvo hrvatskih stranaka se ipak ostvarilo, što odmah budi sumnje u euforične izjave o potpunoj usuglašenosti stavova o ustavnim promjenama. No, čak i kad bi Ljubić i Jurišić odustali od programa zadiranja u RS, javlja se još veći problem, a koji se očituje u činjenici da SDP i SDA kao bošnjački blok stranaka na državnoj razini vrlo lako može srušiti snove Hrvata, ali i Srba o uspostavi nove federalne jedinice.
Čak su donedavno i uvjetovali ulazak HDZ-a BiH u vlast odustajanjem od trećeg entiteta, a što nam je potvrdio i potpredsjednik SDP-a Damir Hadžić kazavši kako HDZ BiH s takvom retorikom nije ozbiljan partner za razgovore, jer bi bilo kakvo unutarnje prekrajanje granica bilo najlošije rješenje.
Ipak, SDP i SDA će ipak dopustiti Čoviću ulazak u vlast, ali i dalje su prilično tvrdi kada je u pitanju formiranje većinske hrvatske federalne jedince, što je posebno dao do znanja predsjednik SDA Sulejman Tihić, koji je kategorično odbio stvaranje novog entiteta s Mostarom kao stolnim gradom.
Pritom se ne smiju zanemariti brojevi - hrvatske stranke i blok SNSD-SDS nemaju dovoljan broju ruku u Parlamentu BiH kako bi progurali ustavne promjene koje bi jamčile stvaranje nove federalne jedinice, čime padaju u vodu sve one priče kako se stvaranjem svehrvatske koalicije jača hrvatska pozicija uoči ustavnih promjena. Želje su jedno, no matematika je ipak jača.
Srbi uvjetuju
Govoreći o mogućnosti formiranja trećeg entiteta, Dodik je naveo da ne misli da je problem da Hrvati na prostoru Federacije BiH formiraju entitet ili federalnu jedinicu, ali da je "RS u teritoriju u kojem jest i u političkom kapacitetu koji ima neosporan".
On smatra da će, ukoliko bude formiran treći entitet, i pozicija RS-a biti jača, ali da pitanje treće federalne jedinice trenutačno nije dominantno pitanje.
Bošnjaci protiv
Predsjednik SDA Sulejman Tihić priznaje kako se Hrvati osjećaju neravnopravno u BiH, te da se to mora mijenjati. Tihić je ponovio stav SDA, a to je puna podrška ravnopravnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Međutim, naglasio je kako neće pristati ni na kakve razgovore o trećem entitetu, Mostaru kao tzv. hrvatskom stolnom gradu i slično.
Hrvati razjedinjeni
Predsjednici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. imaju istovjetne izjave kada je u pitanju federalizacija države te stvaranje jedne od jedinica s hrvatskom većinom. Međutim, dok se Čović nije usudio govorit o tome gdje su granice te jedinice te hoće li Posavina (tj. dio RS-a) ući u federalnu jedinicu s hrvatskom većinom, Ljubić nije propuštao priliku govoriti o preustroju cijele BiH, odnosno i RS-a.
