Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović razgovarao je jučer s Christophom Heusgenom, savjetnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku njemačke savezne kancelarke Angele Merkel oko reformi u BiH i približavanju ove zemlje prema Europskoj uniji. Kako je Čović izjavio, tijekom trosatnog razgovora u Berlinu, istaknuo je kako vjeruje da je moguće tijekom ove godine postići dogovore o važnim političkim pitanjima ukoliko se uskoro uspostavi vlast u BiH.
"Jasno smo istaknuli kako se mi zauzimamo za europski put BiH što što je za nas prioritet kao i da se kroz tu reformu riješi i ustavna jednakost svih triju naroda", rekao je Čović. Dodao je kako vjeruje da je rezultate moguće postići tijekom ove godine, no da su brojna pitanja međusobno isprepletena, napose oko izmjena ustava.
"Ključno je osigurati ustavnu jednakopravnost Hrvata s bošnjačkim i srpskim narodom. Vjerujemo da je jedini put za euroatlantske integracije uključuje redizajn cijele države. Hrvatima isključivo odgovara uređen sustav jer vjerujemo da ćemo kao najmalobrojniji narod tako najbolje zaštititi svoj položaj", dodao je Čović. Po njegovim riječima to praktično znači da BiH treba federalno preurediti.
"Mi vjerujemo da je ovaj put jedno od najbližih rješenja koja su realna i moguća", pojasnio je. Govoreći o stajalištima sugovornika, Čović je rekao kako je savjetnik Heusgen pojasnio da se Njemačka ne želi miješati unutarnje stvari u BiH.
"Oni su vrlo jasno istaknuli da kao prijatelji BiH nemaju interesa ulaska u unutarnja pitanja u BiH. no zainteresirani su za stabilnost u regiji i zato što vjeruju da BiH ima budućnost u europskim integracijama", dodao je Čović.
Večernji list
Političari iz BiH u drugom krugu pregovora u Berlinu
Na prvi sastanak u drugom krugu pregovora o predstojećim ustavnim reformama, u Berlin su u srijedu (19.1.) pozvani čelnici Stranke Demokratske Akcije Sulejman Tihić i Bakir Izetbegović. U petak (21.1.) je planiran sastanak sa predsjednikom HDZ BIH Draganom Čovićem, a naredne nedjelje sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom i predsjednikom Socijaldemokratske Partije Zlatkom Lagumdžijom.
Lagumdžija je nakon sastanka u prvom krugu pregovora u prosincu prošle godine izjavio da je ohrabren činjenicom da Njemačka i pored toliko svojih unutarnjih problema, ali i onih koji se danas dešavaju u svijetu, ipak jedno ozbiljno vrijeme posvećuje Bosni i Hercegovini. "Njen uži tim ljudi zaista razgovara o ustavnim detaljima. Nekada vas čudi da su do tolikog nivoa detaljnosti spremni da ulaze oni ljudi, kojima ustrojstvo Bosne i Hercegovine baš i nije prva briga u životu", izjavio je Lagumdžija.
Razgovori o bh. ustavu u Berlinu zatvoreni za javnost
Bosna i Hercegovina pati zbog nedostatka državne strukture. Jedna mala zemlja koja ima 180 ministara i nekoliko različitih parlamenata ne može funkcionirati, ocjenjuje predsjedavajuća parlamentarnom grupom za Bosnu i Hercegovinu Marieluise Beck. Ona smatra kako Bosna i Hercegovina mora ići u pravcu jačanja centralne državne stukture i općina, a Njemačka može pri tome biti od velike koristi.
"Njemačka ima prilično dobar ugled u Bosni i Hercegovini, a Njemačka i nije baš tako nevažna zemlja među članicama Evropske unije. Ovi pregovori o ustavnoj reformi su inicijativa koja dolazi od njemačke vlade i podržavaju je Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, a možda i Turska. To je prilično razumno, jer se Bosna i Hercegovina mora pomjeriti sa mrtve tačke."
Dijalog sa bosansko-hercegovačkim čelnicima stranaka u Berlinu predvodi savjetnik njemačke kancelarke za vanjsku politiku i sigurnost Christoph Heusgen. Razgovori se vode uz sudjelovanje suradnika njemačkog Ministarstva vanjskih poslova i jednog predstavnika Europske unije, nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH, Miroslava Lajčaka. Strogo su povjerljive prirode i vode se iza zatvorenih vrata. Njemački političari ih ne žele, a i ne smiju komentirati. Parlamentarka Beck kratko objašnjava: "Diplomacija je nešto što se može bolje pripremati iza zatvorenih vrata, nego na tržnici."
"Razgovori neće voditi do konkretnog plana"
Čelnici bosansko-hercegovačkih stranaka su nakon prvog kruga pregovora u Berlinu tvrdili kako tijekom razgovora nije bilo uvjetovanja, a ni pritisaka od strane njemačko-europskih partnera. Berlinski politolog Bodo Weber smatra da sve dok Europska unija nema zajedničkog plana za cjelokupnu strategiju i pristup prema Bosni i Hercegovini, razgovori u službenom Berlinu neće voditi ni do kakvih konkretnih planova.
"Jednostavno dići ruke od Bosne i Hercegovine, to neće biti moguće. To smo već vidjeli! Što se manje dolazi do neke zajedničke politike, to se više produbljava kriza i to ne omogućava da Europska unija digne ruke od Bosne i Hercegovine", ocjenjuje Weber.
