Treći entitet bio samo predizborni trik!

Priča o uspostavio trećeg entiteta s Mostarom kao stolnim gradom bila je samo isprazno predizborno obećanje bez pretjerane utemeljenosti u stvarnosti i bez uvažavanja trenutačnih političkih odnosa u BiH i regiji, zaključak je koji se nameće nakon niza ovotjednih izjava visokopozicioniranih stranačkih čelnika, ali i OHR-a. Počevši od Nebojše Radmanovića, predsjedatelja Predsjedništva BiH, preko visokog predstavnika Valentina Inzka, pa sve do zamjenika pomoćnika američke državne tajnice Thomasa Countrymana; svi su odreda ponovili ono što su čelnici HDZ-ova znali i ranije, ali su govorili suprotno - podrške za treći entitet nema ni u BiH niti u svijetu.

Odakle onda silna samouvjerenost u predizbornim obećanjima predstavnika HDZ-a BiH kako će Hrvati kroz ustavne promjene dobiti federalnu jedinicu formiranu, između ostalog, na etničkom kriteriju?

Srpska podrška HDZ-u BiH bila je jedan od glavnih argumenata zagovaratelja "trećeg", no uz jedan uvjet, a to je da njegove granice ne zalaze u područje Republike Srpske. SNSD-ov stav bio je jasan od početka, treći entitet da, ali samo u okviru Federacije. No, čini se kako je HDZ BiH nekoliko mjeseci nakon izbora izgubio i glavninu podrške iz Banje Luke, čiji čelnici ne samo da šute o novoj federalnoj jedinici, nego čak i poručuju kako korijenite ustavne reforme nisu moguće. Najizravniji je bio predsjedatelj Predsjedništva Nebojša Radmanović koji je u razgovoru za Dnevni list upozorio kako je danas zaista teško govoriti o novom entitetu jer bi to zahtijevalo krupne ustavne promjene i tko zna kakvu bi to vrstu i intenzitet rasprava izazvalo. No, sada Radmanović predlaže institucionalnu zaštitu Hrvata, pogotovo u Federaciji, kao razvojnom i socijalnom entitetu, u kojem se donose i važnije odluke nego u Vijeću ministara. Upravo tu se moraju osigurati mehanizmi da ne budu preglasavani, barem o ključnim pitanjima. Ovakav nagli zaokret Banje Luke tumači se na više načina, no većina se slaže kako je glavni razlog činjenica da bi priča o trećem entitetu otvorila Pandorinu kutiju nakon čega granice RS-a više ne bi bile tako sigurne.

Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić za Dnevni list kaže kako Banja Luka podržava ideju trećeg entiteta zbog dnevno-političke svrhe.

Odumiranje potpore u RS-u

"Onog trenutka kad se povela rasprava o preustroju unutar RS-a te mogućnosti demontiranja Daytonskog mirovnog sporazuma, što je za Srbe 'Sveto pismo', onda je jasno zašto su političari iz RS-a sada malo suzdržaniji u propagiranju tog koncepta", pojasnila je Topić. S druge strane, zanimljivo je kako su i sami kreatori priče o trećem entitetu u posljednje vrijeme ublažili svoje stavove pa je tako i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u kontekstu izjave Ive Mire Jovića o stvaranju trećeg entiteta pojasnio kako nema nikakve priče o trećem entitetu i nekakvim odcjepljenjima i bilo kakvim tvorevinama koje bi trebale jednu takvu potporu. Topić nalazi objašnjenje i za ovo ponašanje. Radilo se o predizbornom obećanju, iako i ljudi koji su ga zagovarali nikada nisu vjerovali da je takvo nešto realno ostvarivo.

"Kreatori ideja o trećem entitetu znaju da za takvu vrstu programa teško mogu dobiti podršku međunarodne zajednice. Administracije pojedinih zemalja jasno su kazale da treći entitet ne dolazi u obzir, što znači da taj projekt u ovom trenutku neće dobiti međunarodno zeleno svjetlo", istaknula je Topić, ustvrdivši ipak kako se ideja o trećem entitetu možda pojavila i zbog opravdanog revolta potaknutog izborom hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Jasno je kako je SNSD podrškom za treći entitet kupio dnevnu pozornost javnosti, ali je ovo ipak ozbiljna priča koja se može riješiti jedino unutar Federacije, mišljenje je predsjednika PDP-a Mladena Ivanića, koji misli da svaka druga priča, pogotovo iz RS-a, može privremeno zadovoljiti taštinu ljudi.

"Približava se stvaranje dogovora i SNSD zna da se u tom dogovoru sa sarajevskim političarima mora polako povlačiti iz priče oko entiteta. Federacija se treba dogovoriti o toj mogućnosti, a tek onda RS treba vidjeti ugrožavala li ga taj dogovor. Poštenije je to tako kazati, a ne zloporabljivati emocije ljudi, odnosno Hrvata", upozorio je Ivanić. A upravo o zloporabi emocija naroda koji se opravdano osjeća potlačenim govori i zamjenik predsjednika HSP-a Josip Perić, upozorivši kako je priča o entitetu bila predizborni trik. No, naglasio je i kako je uvijek spreman iskreno do kraja kroz svehrvatsko jedinstvo boriti se za popravak pozicije Hrvata, ali istodobno upozorava da nije spreman na nove obmane. Međutim, u svemu se postavlja pitanje što s Hrvatima koji bi ostali izvan granica entiteta, a pogotovo kako dopustiti legalizaciju etničkog čišćenja na području Posavine, naveo je Perić.

Nema međunarodne pomoći

S druge strane, jasno je i kako je međunarodna pomoć ovom projektu jedini način za njegovu provedbu, ali kako sada stvari stoje Hrvati, barem u ovom trenutku, nemaju potporu većine međunarodne zajednice, pa čak ni Amerike u koju su se i najviše uzdali. Poznato je, naime, kako su Daytonski sporazum te kasniji nametnuti amandmani na Ustav BiH od Hrvata stvorili najugroženiji narod u državi koji ne može pretjerano sudjelovati u odlučivanju o svojoj sudbini. Međutim, SAD, čini se, ne vidi ili ne želi vidjeti pogrešku, ali zato ima jasan stav kada je u pitanju teritorijalni preustroj. Zamjenik pomoćnika američke državne tajnice zadužen za jugoistočnu Europu Thomas Countryman rekao je da "treći entitet u BiH nije rješenje ni za što jer Bosni i Hercegovini ne treba složenija vlada s većim mogućnostima sprječavanja djelovanja, nego joj treba učinkovitija vlada s većim sposobnostima za donošenje odluka". S njim se slaže i visoki predstavnik Valentin Inzko koji upozorava kako "treći entitet ne bi riješio nijedan od problema, upravo obratno".

Bošnjaci protiv

Mogućnost formiranja trećeg entiteta u startu odbijaju predstavnici političkih stranaka iz Sarajeva. Dužnosnici SDA, među kojima predsjednik Sulejam Tihić, bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović, dopredsjednik stranke Adil Osmanović te mnogi drugi predstavnici ostalih bošnjačkih stranaka redom su ponovili istu poruku - ako se bez Bošnjaka nije moglo odlučivati 1992., neće moći ni sada. SDA, dakle, ostaje pri stavu da neće pristati na daljnje cijepanje Federacije.

Dvije koncepcije

Nasuprot koncepciji HDZ-a BiH, koji nikada nije imao pretenzije da se kroz ustavne promjene zadire u teritorij Republike Srpske, druge hrvatske stranke poput HDZ-a 1990. i HSP-a BiH tražile su teritorijalno prekrajanje cijele BiH, dakle, i dijelova RS-a. Ponašanje HDZ-a BiH glede granica RS-a ipak je bilo razumljivo s obzirom da su samo Srbi jasno i nedvosmisleno davali potporu formiranju federalne jedinice s hrvatskom većinom.