Uvođenjem fiskalnih blagajni u Federaciji BiH, prema mišljenju poslodavaca, ali i ekonomskih analitičara, izvršen je udar na mala i mikro poduzeća, od kojih određeni dio zbog troškova fiskalizacije neće moći nastaviti poslovati. Iako je ovaj projekt u startu zamišljen kao jedini način borbe protiv sive ekonomije, postoji bojazan kako bi on mogao izazvati protuučinke, odnosno otpuštanje zaposlenih te čak i zatvaranje poduzeća, što se u pojedinim županijama već i događa.
Prema mišljenju ekonomskog analitičara Vanjskotrgovinske komore Duljke Hasića, osnovni problem za poslodavce predstavlja činjenica da država nije izvršila odgovarajuće pripreme na vrijeme kako bi se implementacija fiskalnih blagajni izvršila što bezbolnije. Drugi problem predstavlja prilično velik trošak vezan uz izdavanje, nabavu i uvođenje fiskalnih uređaja te njihovo održavanje, a Hasić upozorava kako porezna tijela još nisu krenula u realizaciju posla, unatoč kratkom vremenskom razdoblju. Naime, do 15. travnja ove godine pravne i fizičke osobe iz svih djelatnosti koje vrše promet robe na malo i veliko dužne su staviti fiskalne uređaje u funkciju registriranja prometa, što je, prema Hasićevim tvrdnjama, zaista premalo vremena.
Niz troškova
Ono što zabrinjava jest i činjenica da je tehničko uvezivanje i servisiranje još uvijek problematično, što dovodi do zaključka kako je gotovo nemoguće cijeli posao završiti na vrijeme te bi bilo logično produžiti rok koji je ranije postavljen.
Hasić je pritom napomenuo kako su gospodarski subjekti na terenu uplašeni te neki od njih gase, odnosno zatvaraju svoja poduzeća. Iako proces fiskalizacije predstavlja korak koji bi se mogao opravdati borbom protiv sive ekonomije, tim više što je godišnje iz BiH po ovoj osnovi odlazilo 6 milijardi maraka, no, posao se trebao odraditi organiziranije kako ne bi došlo do suprotnog učinka od onog zamišljenog.
"Subjekti su također u strahu od odabira servisera i plaćanja svih pristojbi. Stoga, smatram da je cijena zaista trebala biti manja te da je država trebala izdvojiti dio sredstava kako bi pomogla gospodarskim subjektima", pojasnio je Hasić, upozorivši kako cijena fiskalizacije koja dostiže i nekoliko tisuća maraka predstavlja izravan udar na polovicu malih poduzeća.
Moglo se i bez
Istodobno, direktor Asocijacije poslodavaca BiH Alija Remzo Bakšić smatra kako se u pozadini priče oko uvođenja fiskalnih blagajni krije niz čimbenika koji stvaraju probleme malim i mikro poduzećima koja nisu spremno dočekala ovaj proces.
"Očigledno je da troškovi fiskalizacije te servisiranja blagajni predstavljaju dodatno opterećenje. Država, koja je željela uvesti financijsku disciplinu, trebala je sama učiniti nešto po pitanju nabave blagajni, a poduzećima omogući jednu vrstu kreditiranja. To bi državi bilo u interesu", naglasio je Bakšić, napomenuvši kako se dobrim radom inspekcija stabilnost financijskog sektora mogla osigurati i bez fiskalizacije, tim više što velik broj zemalja u Europi uopće nije posegnuo za poslom uvođenja fiskalnih blagajni. Tako je BiH jedna od rijetkih zemalja koja je pokrenula proces fiskalizacije, što bi mogao biti argument, odnosno pokriće za loš rad državnih tijela. Naime, mnoge zemlje su podigle rad svojih poreznih tijela na visoku razinu te im fiskalne blagajne zapravo i ne trebaju. Kada se tomu doda i strah i sumnja da je fiskalizacija dobar posao za neke kompanije, tvrdi Bakšić, dolazi se do jasnog objašnjenja zašto poslodavci toliko negoduju zbog uvođenja fiskalnih blagajni.
Rokovi i kazne
Do 31. siječnja ove godine pravne i fizičke osobe koja obavljaju djelatnosti: hoteli, moteli, restorani, barovi, kantine, catering, trgovine na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim, toaletnim preparatima i motornim gorivima, ljekarne, samostalne ugostiteljske radnje, obvezne su bile staviti fiskalne uređaje u funkciju evidentiranja prometa. Rok za sve druge je 15. travnja. Novčanom kaznom u iznosu od 2500 do 20 tisuća maraka kaznit će se za prekršaj svaka pravna osoba - obveznik koji je dužan evidentirati svaki pojedinačno ostvareni promet preko fiskalnog uređaja u skladu sa Zakonom o fiskalnim sustavima
