Kako Hrvatska zajednica Herceg Bosna već duže vrijeme nije ono što je trebala biti po Statutu prvog Sabora, jasno je ako se i letimično baci pogled na taj dokument jer se u 14 godina vrlo malo ispunilo od mnogih zacrtanih ciljeva usmjerenih opstanku i jačanju položaja Hrvata u BiH.
Upravo zbog toga mnogi hrvatski političari prozivaju Udrugu HZ HB zbog pasivnosti te iako je, osobito u prošloj izbornoj godini, bilo najava kako će upravo HZ HB biti vodeća institucija za promicanje interesa Hrvata, od toga do danas nije bilo ništa.
Statut i zadaci
Naime, prema Statutu 1. Sabora HZ HB jasno su utvrđene djelatnosti zajednice. Pa tako stoji da se razvija svestrana suradnja Hrvata iz BiH s Hrvatima izvan BiH, dugoročno planiranje nacionalnog, kulturnog, gospodarskog i općedruštvenog razvitka osiguravanja uvjeta za zaustavljanje iseljavanje Hrvata iz BiH, osobita zaštita i skrb za pripadnike hrvatskog naroda na prostoru cijele BiH.
Ako se zadržimo samo na ovih nekoliko točaka, jasno je kako se niti jedna od njih ne provodi u praksi. Hrvati u BiH su uglavnom prepušteni sami sebi, bez gotovo ikakve potpore iz inozemstva.
Nadalje, nesporna činjenica je da se Hrvati iz BiH od rata do danas iseljavaju, osobito s područja RS-a i Bosne, a kako jedan od razloga jest jer se osjećaju ostavljenima od hrvatskih političara i institucija. Nadalje, u djelatnostima HZ HB stoji i briga za obitelji poginulih branitelja, osiguranja primjerene skrbi za veterane i dragovoljce i sudionike Domovinskog rata, odgoj i obrazovanje visokoškolskih i znanstvenih kadrova, osnivanje sredstava javnog priopćavanja, TV-a, radija, dnevnog i tjednog tiska, knjižnica, elektronskog informacijskog sustava.
Kao niti iz prvih nekoliko navedenih točaka, vrlo malo se posljednjih godina radilo i na realizaciji i ovih točaka Statuta, iako bi sve ovo bilo od iznimnog interesa za jačanje i opstanak Hrvata u BiH.
Političke poruke
S obzirom na sve navedeno, mnogi Hrvati iz bh. političkog i javnog života jasno poručuju da je posljednjih godina HZ HB postao privatna udruga vodeće stranke u Hrvata - HDZ-a BiH. Tako se i na prošlogodišnjem Saboru mogle čuti većinom političke poruke visokopozicioniranih političara iako bi Udruga HZ HB trebala biti nevladina organizacija.
Krešimir Zubak, jedan od osnivača Hrvatske zajednice Herceg Bosne, upravo u tome vidi i najveći problem.
"Iz Udruge posljednjih godina mogu se čuti brojne političke poruke, što je nedopustivo s obzirom da se radi o nevladinoj organizaciji koja bi se na druge načine trebala boriti za interese Hrvata u BiH", istaknuo je Zubak.
Ipak, on nije želio ulaziti u detalje rada i funkcioniranja udruge navodeći kako već godinama ne sudjeluje u njezinom radu pa s obzirom na to nije upoznat sa svim njezinim aktivnostima.
Materijalna i financijska sredstva
Kao jedno od krucijalnih pitanja koje se postavlja posljednjih godina kada je u pitanju nevladina Udruga HZ HB, jest porijeklo njezine imovine i što sve ima u svom vlasništvu. Naime, Hrvatska zajednica Herceg Bosna, kao politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u BiH, utemeljena je 18. studenog 1991. godine. HZ HB 28. kolovoza 1993. prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu BiH. Hrvatska Republika Herceg Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, 18. ožujka 1994. Nadalje, ta republika iza sebe je ostavila određenu materijalnu i financijsku imovinu.
Međutim, nakon 1. sabora HZ HB održanog 24. svibnja 1997. vrlo malo se zna što je sve ostalo iza HR HB te tko i na koji način raspolaže tim sredstvima sve ove godine. Mnogi, pa čak i neki od osnivača, smatraju kako je Udruga HZ HB osnovana samo zbog činjenice da je iza HR HB ostala pozamašna imovina i financijska sredstva.
Podsjetimo, na Saboru HZ HB održanom prošle godine prezentirano je financijsko izvješće prema kojem udruga ima oko dva milijuna maraka sredstava na banci. Međutim, mnogi smatraju kako postoji još ogromna materijalna imovina o kojoj se godinama šuti i nitko ne pokušava ući joj u trag. Zubak nije želio mnogo govoriti oko problema s imovinom i sredstvima, navodeći kako nije upoznat s tim detaljima.
Financiranje
U samom Statutu 1. sabora HZ HB jasno stoji kako imovinu zajednice čini pokretna i nepokretna imovina, prava i novčana sredstva. Nadalje stoji kako se prihodi ostvaruju od članskih doprinosa, imovine i imovinskih prava, vlastitih djelatnosti, zaklada, dotacija, donacija i ostalih prihoda sukladno zakonu.
"Kada dođe do prestanka rada zajednice, Sabor donosi odluku o ukupnoj imovini zajednice i njezinoj daljnjoj namjeni. Ova imovina prvenstveno se koristi za podmirenje materijalno-financijskih obveza, a imovina koja nakon toga ostaje daje se u humanitarne svrhe, a sukladno odluci Sabora zajednice", stoji u Statutu s 1. sabora HZ HB.
Vodstvo Udruge
Vodstvo Udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne nije se mnogo mijenjalo posljednjih godina. Tako je na čelu Glavnog vijeća Udruge HZ HB Vladimir Šoljić, dok je zastupnik HDZ-a BiH u hrvatskom Saboru Ivo Andrić Lužanski predsjednik Sabora HZ HB. Što se tiče ostalih članova Sabora HZ HB, oni su se ipak u posljednjih nekoliko godina nešto češće mijenjali.
