Inzešeni prijedlozi za implementaciju presude Europskog suda iz Strasbourga

Privremeno zajedničko povjerenstvo oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH" danas je održala sjednicu na kojoj su predstavljeni prijedlozi šest bh. političkih stranaka koji se odnose na implementaciju presude Europskog suda, dok će stavovi sedam preostalih stranaka biti izneseni na sjednici čije je održavanje planirano za srijedu.

Stav Socijaldemokratske partije BiH (SDPBiH) je da iz Ustava BiH treba eliminirati sve odredbe koje sprječavaju ravnopravnost građana BiH, ne samo iz reda manjina nego i konstitutivnih naroda, te da bi ta rješenja trebalo temeljiti na rješenjima iz tzv. "travanjskog paketa" iz 2006. godine.
Član Povjerenstva Saša Magazinović (SDPBiH) naglašava da, kada se radi o Predsjedništvu BiH, podržava rješenje koje podrazumijeva neizravan izbor predsjednika i potpredsjednika BiH iz sastava Predstavničkog doma PSBiH, koji nakon procesa nominiranja potvrđuje kandidacijsku listu, uključujući najmanje po jednog člana iz reda konstitutivnih naroda, odnosno iz reda ostalih.
Ova opcija ujedno podrazumijeva reduciranje ovlasti Predsjedništva BiH i njihovo prenošenje na Vijeće ministara BiH.
Magazinović, nadalje, navodi da je stav SDP-a da treba povećati broj članova Doma naroda PSBiH i za one koji ne pripadaju konstitutivnim narodima te da je nužno u tom domu uspostaviti i klub ostalih radi zaštite njihovih kolektivnih prava, uz uvođenje prava veta, ukoliko se utvrdi da postoji povreda tih prava.
SDP je otvoren za razgovore koji su u funkciji preispitivanja i eliminiranja svih diskriminatornih odredbi iz ustava i legislative koja se odnosi na niže nivoe vlasti u BiH.

Prijedlog Stranke demokratske akcije (SDA), također, polazi od rješenja sadržanih u travanjskom paketu, odnosno prijedloga s početka tzv. Butmirskog procesa od 19. listopada 2009.
Šefik Džaferović (SDA), koji je ujedno i predsjedavajući Povjerenstva, navodi da opcija u kojoj se članovi Predsjeništva BiH biraju na neizravan način, zapravo znači i izmjenu koncepta vlasti u kojoj bi ovo tijelo - šef izvršne vlasti (polupredsjednički sustav) prerastao u protokolarno tijelo, te zahtijeva redistribuciju ovlasti u korist Vijeća ministara BiH, a što ujedno znači i preuzimanje statusa šefa izvršne vlasti u BiH.
Što se tiče Doma naroda PSBiH, jedna od alternativa koju nudi SDA je da taj dom štiti isključivo vitalne nacionalne interese konstitutivnih naroda, a da nacionalne manjine (ostali) budu zastupljeni s obaveznim osiguranim mjestima u Predstavničkom domu PSBiH, bez obzira na izborni rezultat.
U slučaju da prevagne stav orijentiran na očuvanje Doma naroda u aktuelnom kapacitetu (u pogledu nadležnosti), SDA smatra da onda treba izabrati i klub ostalih u tom domu, uz omjer dva iz FBiH i jedan iz RS-a (tzv. dejtonski omjer).

Za Srpsku demokratsku stranku (SDS) prihvatljivo je rješenje koje će biti u okvirima Daytonskog sporazuma, odnosno očuvanja njime inauguriranih etničkih proporcija.
Borislav Bojić, član Povjerenstva iz SDS-a, navodi da treba voditi računa o realnosti te cijeni da treba omogućiti nacionalnim manjinama da budu izabrani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, odnosno da svi mogu biti kandidirani, uključujući i predstavnike ostalih.
SDS se ne protivi povećanju broja članova Doma naroda, s tim da se iz entiteta biraju po jedan predstavnik iz reda ostalih.

Stranka za BiH (SBiH) smatra da treba zadržati neneizravan način izbora za Predsjednišvo BiH te da u njegovom sastavu trebaju sudjelovati četiri, umjesto dosadašnja tri člana, odnosno da jedan član treba da bude iz reda ostalih, a da je izborna jedinica cijela BiH.
Beriz Belkić, član Povjerenstva iz SBiH, naglašava da bi brojnost Doma naroda PSBiH trebalo povećati za tri člana iz reda ostalih (dva iz FBiH i jedan iz RS-a), uz imperativ da se u ovaj dom bira najmanje jedan Srbin iz FBiH te po jedan Hrvat i Bošnjak iz RS-a.
Inače, stav SBiH-a je da treba pristupiti korjenitim ustavnim promjenama, otkloniti blokade i omogućiti Bosni i Hercegovini da krene brže u nužne reforme, uključujući i regionalizaciju kao model njenog ustrojstva.

Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990), također, zastupa stanovište da su BiH potrebne korjenite ustavne promjene i nova i racionalnija teritorijalna organizacija s više od dviju federalnih jedinica.
Član Povjerenstva iz HDZ 1990 Božo Ljubić navodi da bi u sastav Doma naroda PSBiH trebalo ući 48, umjesto sadašnjih 15 izaslanika, odnosno po 15 izaslanika iz reda konstitutivnih naroda i tri iz reda ostalih te da taj model jamči izvršavanje svih nadležnosti tog doma, kao i omjer dvije trećine izaslanika iz FBiH prema jednoj trećini iz RS-a.
Nadalje, navodi da bi ovo rješenje trebala pratiti i izmjena na entitetskoj razini uz uvođenje tzv. ad-hoc klubova iz reda konstitutivnih naroda i reda ostalih (iz županijskih skupština) koji bi nakon održanih izbora izabrali predstavnike u Dom naroda FBiH, a slična procedura vrijedi i za Vijeće naroda RS-a, a iz kojih bi onda bio izvršen izbor u Dom naroda PSBiH.
Za HDZ 1990, također, je prihvatljiv neizravan način izbora članova Predsjedništva BiH i to na način da svaki zastupnik, klub, ili grupa zastupnika mogu predložiti jednog kandidata, na temelju čega Dom naroda utvrđuje listu koja ide na potvrđivanje u Zastupnički dom PSBiH.

I Hrvatska stranka prava BiH (HSPBiH) smatra kako je nužno prići široj ustavnoj reformi u BiH, te prihvaća neizravan izbor članova Predsjedništva BiH, uz ocjenu da je nužno određene nadležnosti premjestiti u Vijeće ministara ili vladu BiH.
Po riječima Zvonka Jurišića, člana Povjerenstva iz HSP-a, članovi Predsjedništva crpe izborni legitimitet iz Zastupničkog doma PSBiH.
Za HSP je prihvatljiv model prema kojem bi došlo do povećanja broja izaslanika u Domu naroda PSBiH uz omogućavanje da u njegovom sazivu sudjeluju i predstavnici iz reda ostalih.
Jurišić je naveo da u HSP-u razmatraju i izbor članova Predsjedništva BiH kombinacijom izravnog i neizravnog izbora, po uzoru na predsjednički sustav Sjedinjenih Američkih Država uz posredovanje tzv. elektora, pri čemu bi cijela BiH bila izborna jedinica.

Kako je planirano, Povjerenstvo će, nakon iznošenja prijedloga svih političkih stranaka o načinu implementacije presude u predmetu "Sejdić-Finci", saslušati i prijedlog Vijeća nacionalnih manjina i nevladinog sektora, početkom sljedećeg mjeseca, a potom će krajem studenoga biti obavljena rasprava i finaliziran rad Povjerenstva.

Zadatak Privremenog povejrenstva jeste pripremiti prijedloge amandmana na Ustav BiH kao i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH te da ih putem ovlaštenog predlagača dostavi u parlamentarnu proceduru.

Rok za pripremu prijedloga amandmana na Ustav BiH je 30. studenoga, a za pripremu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH 31. prosinca.

U sastav Privremenog zajedničkog povjerenstva izabran je po jedan predstavnik iz svake stranke zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Iz Predstavničkog doma izabrani su poslanici: Saša Magazinović - SDPBiH, Šefik Džaferović - SDA, Borislav Bojić - SDS, Ismeta Dervoz - SBBBiH, Beriz Belkić - Stranka za BiH, Božo Ljubić - HDZ 1990, Zvonko Jurišić - HSPBiH, Mladen Ivanković Lijanović - Narodna stranka radom za boljitak, Vesna Krstović-Spremo - PDP, Petar Kunić - DNS i Nermin Purić - DNZBiH, a iz Doma naroda izaslanici Borjana Krišto - HDZBiH i Krstan Simić - SNSD.