Dr. Dražen Pehar: Hrvatski narod je učinkovito dekonstituiran!

Budući da su dva HDZ-a odlučila sageti glavu i mimo volje vlastitog naroda udovoljiti zahtjevima Jadranke Kosor, te time nastavili tradiciju sluganstva aktualnoj politici HDZ-a RH, politički aktivisti i slobodnomisleća intelektualna hrvatska elita prijavila je autentičnu listu Hrvata iz BIH i hrvatskog iseljeništva za Sabor RH, prvu takvu u povijesti ove izborne jedinice.

Jedan od rijetkih neovisnih hrvatskih intelektualaca iz BiH, kandidirao se na izbore za Sabor RH. Ovaj profesor i analitičar, nikada se nije nalazio u vrhu političkog establišmenta hrvatske politike u BiH iz jednostavnog razloga što se njime nikada nije moglo upravljati. Zbog svih ovih vrlina, dio javnosti je inzistirao od Pehara da se kandidira za Sabor, što je on i učinio. Ovom prilikom dr. Pehar nam je odgovorio na neka pitanja aktuelna u ovom trenutku.

Zašto ste se odlučili kandidirati na predstojećim izborima za Sabor RH?

"Zbog kombinacije očaja i nade. Prema slovu Daytonskog Ustava za Bosnu i Hercegovinu, Hrvati su konstitutivan narod, dakle, narod koji bi trebao imati status naroda koji se smatra državotvornim za Bosnu i Hercegovinu, i koji bi trebao, u usporedbi s ostalim konstitutivnim narodima, uživati podjednaka ustavna, politička i građanska prava. Danas to nije slučaj. Hrvatski je narod tijekom posljednjih petnaest godina tako-zvane provedbe Daytonskog Sporazuma učinkovito dekonstituiran. Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kojeg biraju uglavnom Muslimani-Bošnjaci, prema važećem Izbornom Zakonu koji je u neskladu sa Daytonskim Ustavom, samo je jedan od drastičnijih primjera. Otuda očaj. Naime, znam da takva situacija neminovno proizvodi nove, i produbljuje postojeće, sukobe u Bosni i Hercegovini jer očito je riječ o flagrantnom primjeru etničke, nacionalne diskriminacije. Mi, naime, ne biramo Muslimanima-Bošnjacima njihovog predstavnika u Predsjedništvu BiH. No, kod mene postoji i nada da se nešto može promijeniti, i da postoje mnogi kanali kroz koje se može, prvo, proširiti svijest o navedenoj nepravednosti, a drugo, barem dostojanstveno učiniti pokušaj da se takvo stanje stvari promijeni."

"Zbog njenih posebnih obveza prema Hrvatima u BiH, Republika Hrvatska, uključujući Sabor, jedan je od tih kanala."

Zbog čega sebe smatrate sebe kandidatom kojeg bi biračko tijelo trebalo preferirati u odnosu na ostale kandidate?

"Pratim razvoj ustavno-pravnih i političkih odnosa u Bosni i Hercegovini tijekom posljednjih petnaest godina. Držim da imam vrlo utemeljenu i vrlo jasnu sliku o tim odnosima. Također, smatram se obveznim djelovati u skladu sa slikom koju o tim odnosima imam. Glede suparničkih kandidata, posebno iz HDZ i HDZ 1990, smatram da oni nisu niti pokušali formirati neku uvjerljivu, ili barem približno točnu, sliku političkih odnosa. Njihovi se stavovi mijenjaju sukladno njihovim trenutnim interesima, bilo financijskim bilo društvenim, ili sukladno trenutnoj konstelaciji odnosa moći u njihovim stranačkim filijalama. Također, zbog postojećih političkih odnosa, naročito u Republici Hrvatskoj, ne vjerujem da će ih u Saboru netko poželjeti slušati, a kamoli uzeti ozbiljno njihove političke iskaze. Treće, mislim da je krajnje vrijeme da Hrvati u BiH, i oni u dijaspori, pokažu da mogu izabrati predstavnike koji će njihove interese zastupati na kultiviran, civiliziran, smislen i politički napredan, i konstruktivan, način."

Kako vidite postojeće odnose, odnosno opću političku atmosferu u Republici Hrvatskoj? Smatrate li da je Sabor Republike Hrvatske institucija u kojoj ćete moći promicati svoje političke ideje i ciljeve?

"Naravno da opća politička atmosfera u Republici Hrvatskoj nije dobra. Politička je scena izrazito polarizirana, a političke kulture, koja ja nužna za razvoj i političkih i društvenih i ekonomskih odnosa, manjka na svim razinama. Također, Hrvati u BiH opravdano osjećaju značajan nedostatak iskrene političke potpore u Republici Hrvatskoj, koju bismo možda mogli objasniti unutarnjim potrebama same Hrvatske, kretanjem ka europskim integracijama, i sličnim. No, upravo zbog toga, smatram da postoji ogroman prostor za napredak i promjenu stava na bolje. Smatram da će u sljedećem sazivu Sabora, koji je prije svega mjesto političkoga dijaloga, biti mnogo onih koji će biti spremni saslušati utemeljene političke argumente i konstruktivne prijedloge, i sukladno tim prijedlozima djelovati."

Moj će se pristup temeljiti na dva načela:

• neovisno o takozvanim europskim integracijama i europskome 'putu', smatram da će svijet budućnosti biti sve više lokaliziran, a ne globaliziran; drugim riječima, nacije će budućnosti biti sve više prisiljavane suočavati se sa problemima na lokalnoj razini; što smatram prednošću a ne nedostatkom jer to će politiku oslobađati od štetnog elitizma i vraćati ju narodu;
• Republika Hrvatska u takozvanom 'hrvatskom pitanju u Bosni i Hercegovini' trebala bi prepoznati jednu dodatnu vanjsko-političku opciju koja će vanjsku politiku RH učiniti i kreativnijom i promišljenijom, samim tim više cijenjenom u svijetu. Današnja situacija, u kojoj si dodatne vanjsko-političke opcije kroz Bosnu i Hercegovinu stvaraju i SAD i mnoge europske države, čak i Republika Turska, ali ne Republika Hrvatska, za mene je bizarna.

Smatrate li politiku časnim zanimanjem? Kakav je vaš odnos prema politici? Što smatrate da možete doprinijeti u smislu politike kao zanimanja i umijeća za koje obični ljudi danas možda s pravom vjeruju da je postalo područjem manipulacije i obmane?

"Razumijem takve percepcije. Mnogi se politički predstavnici, članovi Sabora i stranaka, danas sa mandatima ponašaju kao sa privatnim dobrom koje im slučajno padne u krilo tijekom izbora i koje oni onda koriste kako bi promicali ne interese biračkoga tijela nego nekoga drugoga. Tako je i u našoj regiji, ali i mnogo naprednije zemlje među zapadnim demokracijama pate od tog demokratskog deficita. S druge strane, politika je onoliko časno zanimanje koliko su časni ljudi koji se njome bave. Na koncu, sve se svodi na pitanje hoće li neki izabrani predstavnik, političar, djelovati sukladno svojoj vlastitoj savjesti, a u interesu općega dobra, kojemu bi trebao služiti, i prema moralnim načelima koja bi u čovjeka trebala biti usađena odgojem. Što se mene osobno tiče, ukoliko dobijem mandat, ja ću taj mandat shvatiti kao prosti izraz povjerenja. Do mene je, i do samoga biračkoga tijela, da zajednički kontroliramo stupanj u kojemu ja to meni dano povjerenje uistinu zaslužujem, odnosno, djelujem u skladu s njim. Ukoliko dobijem mandat, dobivam ga za promicanje onih interesa i ciljeva koje dijelim sa onima koji mi povjerenje ukazuju. Ne dobivam neispisani ček. Dobivam nešto što tek trebam opravdati. Osim toga, i najvažnije, osigurat ću stalne kanale komunikacije sa samim članovima biračkog tijela, ne samo kroz stranačke kanale nego neposredno. To znači da će, za vrijeme trajanja mog mandata, moja e-mail adresa biti javna, moj će telefonski broj biti javan, i ja ću redovito održavati kontakte sa samim biračima (ne isključivo sa članovima stranke) koji naravno zadržavaju pravo javne prosudbe, i javnog propitivanja, moga političkog djelovanja. To je moja moralna obveza. Također je moja moralna obveza da, sukladno zajedničkoj procijeni, stavim mandat na raspolaganje, ili ga čak vratim, u situaciji kada je razložno zaključiti da se ciljevi, zbog kojih sam se kandidirao, ne mogu niti približno realizirati, ili ih ja nisam sposoban realizirati, u okviru one institucije u kojoj mandat 'uživam', u ovome slučaju Sabora RH..."

Dr. Pehar nositelj je liste za dijasporu, zajedno s Ivom Dominkovićem iz Orašja i Denisom Valčićem iz Australije.

Dr Dražen Pehar, rođen je u Zenici, u Srednjoj Bosni, danas živi u Hercegovini, i kao takav autentični je predstavnik Hrvata u BIH. Nije upleten niti u jednu političko-kriminalnu aferu niti je do sada obavljao bilo kakvu političku dužnost. Magistrirao je na Malti. Doktorirao je u Londonu i to na temu daytonskog ustava.