Povjerenstvo za monitoring Parlamentarne skupštine Vijeća Europe ocijenilo je u nacrtu rezolucije o stanju u BiH kako je u našoj zemlji trenutačno najteža situacija još od 1995. godine i potpisivanja Daytonskoga sporazuma. Kao glavni krivci za blokade i zastoj BiH na europskome putu na optuženičku klupu su stavljeni dva HDZ i predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji navodno podgrijava i podržava najjače hrvatske stranke u, kako stoji u rezoluciji, blokiranju formiranja državne vlasti.
Krivci za blokade
"Daytonski sporazum se mora zamijeniti potpuno novim Ustavom, a potrebno je korigirati i entitetske ustave", navodi se u nacrtu rezolucije Povjerenstva za monitoring Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i ocjenjuje kako su političke elite u BiH punih 16 godina zloporabljivale neprovedivi ustav potpisan u američkoj vojnoj bazi Wright Paterson.
U dokumentu koji će biti razmatran na plenarnoj sjednici Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u siječnju sljedeće godine, još se sugerira kako je potrebno redefinirati i entitetsko glasovanje u Parlamentu BiH i svesti ga na samo najvažnija nacionalna pitanja.
Nadalje, Povjerenstvo upozorava kako najjače hrvatske stranke nemaju pravo ekskluzivno tražiti tri pozicije u Vijeću ministara, uključujući i funkciju predsjedatelja državne Vlade, jer u Zastupničkom domu Parlamenta BiH imaju svega četiri od ukupno 42 zastupnika. U jednom dijelu se čak preporučuje kako nema ništa lošega da dva HDZ jedno vrijeme provedu i u oporbi, što već jesu u Federaciji BiH. Bosni i Hercegovini je upućena i ozbiljna prijetnja da će biti čak i isključena iz članstva u Vijeću Europe ako se do 2014. godine ne provedu ustavne reforme i ne postigne značajniji napredak na svim poljima te da će se zastupnicima u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe možda već i sljedeće godine zabraniti prisutnost na sjednicama u Strasbourgu.
Teške optužbe
Reagiranja optuženih strana su očekivana. Umjesto samokritike otrovne strelice se usmjeravaju opet na bošnjačke političke centre u Sarajevu. Površnost u proučavanju do sada najrigidnijih i uznemirujućih poruka iz Strasbourga i Bruxellesa do te mjere se banalizira i obezvrjeđuje da se SDP-ova politička "kuhinja" označava kao tekstopisac nacrta rezolucije o stanju u BiH. U HDZ-u BiH smatraju kako je nacrt izvješća napisan pristrano i nekorektno te da taj dokument zapravo negira srž Bosne i Hercegovine kao države triju konstitutivnih naroda. Takva konstatacija donekle je i prihvatljiva, međutim, nedokučiva je i ishitrena ocjena Mate Franičevića kako nacrt ide na ruku jedino SDP-u. U orkestriranom amortiziranju teških političkih optužbi Povjerenstva predsjednik RS-a Milorad Dodik ide toliko daleko da tvrdi kako su izvješće izlobirale bošnjačke političke elite u Sarajevu. Sve što je na tragu dosljedne primjene Daytona, kontroliranih ustavnih promjena, jačanja državnih institucija i ubrzavanja vlaka za Europu "maslo" je Zlatka Lagumdžije i Sulejmana Tihića.
Šokantno je kako u najjačim hrvatskim strankama ne smatraju kako navedene preporuke i sugestije u Nacrtu rezolucije nisu putokaz i politički i nacionalni interes "stožernih stranaka" i hrvatskoga naroda. Što je to iritirajuće i loše u zahtjevu da se reformira Daytonski sporazum i entitetski ustavi, da se entitetsko glasovanje redefinira i svede samo na krucijalna nacionalna pitanja. Zar nije u interesu i najmalobrojnijega naroda da se formira Vijeće ministara i država povede prema euroatlantskim integracijama. Nacionalni hrvatski je interes i da država BiH ostane u članstvu Vijeća Europe.
Naprosto je neshvatljivo kako se najjače hrvatske stranke ne mogu otrgnuti iz kandži secesionizma, razaranja sustava, kompleksa zavjere i kočničara europskih reformskih zahvata. Konfrontirajuća politika dvaju HDZ-ova s bošnjačkim elitama i međunarodnim diplomatima odavno je zaglibila u opasne vode. Hrvatski narod već trpi, on je marginaliziran i obilježen.
Teške optužbe Povjerenstva za monitoring na račun dvaju HDZ-ova do sada su nezapamćene i neoborivi su dokaz kako je pogubno tražiti nacionalnu budućnost i ustavnu ravnopravnost kroz partnerstvo isključivo s Banjom Lukom, a ne kroz približavanje europskoj prijestolnici Bruxellesu. Uznemirujuće je što izostaje samokritika i što negativno izvješće po svoj prilici neće biti pobuda za promjenu političkoga smjera i pouka za buduće političko ponašanje.
