Glavni razlog zbog kojeg su predsjednici SDA i HDZ-a BiH u prošlom tjednu potpisali izjavu o suradnji posve je drukčije prirode od svega što se moglo čuti u javnosti - po srijedi je zapravo obnavljanje jače suradnje zbog straha od eventualnog kaznenog progona ovih stranaka
i brojnih stranačkih aktera koji su bili sudionici i kreatori nemalog broja afera u posljednjih dvadeset godina, otkriva naš izvor iz diplomatskih krugova.
Predsjednici dviju stranaka, koje su u koaliciji skoro dvadeset godina i koje su zajedno odlučivale o mnogim stvarima kada su u pitanju državni novci i svi važniji poslovi u Federaciji, svjesni su kako se moraju držati zajedno kako bi spriječili moguće "čeprkanje" po poslovima bivših vlasti.
Iz europskih institucija već su stigle jasne poruke kako će Bosna i Hercegovina, da bi postala članica Europske unije, morati pokazati da se aktivno bori protiv korupcije i kriminala, ističući da se s tim ne smije odugovlačiti.
"Nakon Hrvatske i Srbije vrlo brzo bi se moglo dogoditi da i Bosna i Hercegovina dobije svoga 'Polančeca', a možda i 'Sanadera'", kaže naš diplomatski izvor.
Obračun s kriminalom na početku
Uzme li se u obzir poruka koju je nedavno izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin prenio toj zemlji par dana nakon što je Srbija dobila kandidaturu, a tiče se toga da će glavni uvjet za pregovore s EU-om biti uhićenje političara i tajkuna umiješanih u kriminal, jasno je da i političari u našoj zemlji već imaju razloga za brigu.
Ranije su se poglavlja 23 i 24 rješavala na kraju, ali od ovog ljeta to će prvo morati biti riješeno, poručio je Jelko Kacin, navodeći kako će i Crna Gora u lipnju ove godine, kad počnu pregovori, odmah otvoriti poglavlja 23 i 24, koja se tiču pravosuđa i borbe protiv korupcije i kriminala.
Bosna i Hercegovina bi već u lipnju trebala podnijeti Bruxellesu aplikaciju za kandidatski status u EU-u, budući da bh. vlasti najavljuju da će do kraja travnja ispuniti sve uvjete. Iz međunarodne zajednice već ima signala da bi kandidatski status BiH mogao biti odobren do proljeća iduće godine zajedno s datumom za početak pregovora.
Strani istražitelji
Kako će se ne samo domaće, nego i međunarodne istražne agencije baviti sumnjivim aktivnostima u našoj zemlji, govori i činjenica kako će policajci iz EUPM-a, čija se misija završava ove godine, nastaviti raditi unutar izaslanstva Europske unije u BiH i bavit će se istraživanjem korupcije i organiziranog kriminala.
Također, treba napomenuti kako je prošle godine EUROPOL formirao poseban analitički odjel koji će se baviti organiziranim kriminalom, korupcijom i terorizmom u regiji zapadnog Balkana. Jasna je tako namjera Bruxellesa da se ozbiljno pozabavi problemom korupcije i to na najvišoj, političkoj razini, kako u cijeloj regiji koja, ako ništa, deklarativno teži članstvu, tako i u našoj zemlji.
Ispunjavanjem uvjeta za članstvo u EU-u susjedna Hrvatska je u potpunosti ustupila EUROPOL-u i svim zemljama koje imaju operativni sporazum s njim izravan pristup svojim bazama podataka. Među njima se ističu dokumenti koji se tiču procesa pokrenutih posljednjih godina u toj zemlji, prije svega, onih koji se tiču korupcije i "crnih fondova". EU smatra da je naša regija "posebno problematična po pitanju organiziranog kriminala na najvišoj razini", te tranzitna točka brojnih kriminalnih aktivnosti, od trgovine drogom, preko pranja novca, do krijumčarenja cigareta, a otvoreno se sumnja kako su u te poslove uključeni i najviši politički dužnosnici. Dokaz tomu su i tajne diplomatske prepiske Veleposlanstva SAD-a, do sada najvažnije strane u BiH, u kojima se navodi kako se na osnovi podataka bh. policijskih agencija, ali i stranih službi sumnja da su u trgovinu drogom, pranje novca, prijevaru, utaju poreza, neknjiženje milijuna maraka donacija iz dijaspore… umiješane najveće političke stranke u BiH, navodeći poimence HDZ, SDA, SDS, SNSD, PDP i imena visokih stranačkih dužnosnika.
