Ljubuški Info je digitalna povijesna arhiva neovisnog lokalnog portala Ljubuškog, s gotovo 40.000 pohranjenih članaka i dokumenata, počevši od 2003. godine.

Portal pruža neprocjenjiv uvid u društveni, kulturni, športski i politički život ljubuškog kraja i njegovih ljudi kroz više od dva desetljeća.

Na naslovnici, koja se povremeno osvježava, se prikazuju nasumični članci od 2003. godine.

Ukoliko želite pretraživati članke po vremenu objave, posjetite kronološki pregled.

U ZHŽ i HNŽ najmanje usvajanja

U BiH zadnji popis stanovništva urađen je 1991., poslije čega je demografska slika stanovništva u znatnoj mjeri izmijenjena, tako da i dalje nema statističkih podataka o broju i situaciji u kojoj se nalaze djeca.

Prema trenutačnim procjenama statističkih zavoda, u BiH živi 3,828.397 stanovnika, od čega je oko jedna trećina djece, 1,250.000. Procjenjuje se da je oko 2000 djece bez roditeljskog staranja, ali neslužbene procjene govore o broju između 3000 i 4000 djece.

Nema baze podataka

Točan broj nije poznat jer nedostaju statistički podaci i jedinstvena baza podataka, a i zakonske definicije koje određuju kategoriju djece bez roditeljskog staranja su nejasne. Posebice je zabrinjavajuća činjenica da veliki broj djece uzrasta do tri godine boravi u institucijama, što je za psihofizički i emotivni razvoj djece pogubno. Mali broj djece ide na usvojenje, u prosjeku oko od 30 do 40 djece tijekom jedne kalendarske godine. Najveći broj djece bez roditeljskog staranja dolazi iz obitelji s različitim socioekonomskim problemima, ali je znatan broj djece napuštene odmah po rođenju, u većini slučajeva radi se o djeci maloljetnih majki i djeci iz izvanbračnih zajednica. Statističko izvješće o socijalnoj zaštiti u Bosni i Hercegovini navodi broj od oko 4000 djece pod starateljstvom, ali ih ne razlikuje prema vrsti starateljstva (je li od centara za socijalni rad ili fizičkih osoba), niti prema vrsti smještaja. Najveći broj djece bez roditeljskog staranja čine djeca bez oba roditelja, zatim djeca bez jednog roditelja, većina njih su stariji, jer su najčešće u ratu od 1992. do 1995. godine ostala bez roditelja. Sljedeća velika kategorija su djeca napuštena od svojih roditelja i djeca koja imaju roditelje, ali su njihova roditeljska prava ograničena iz različitih razloga (bolest, zatvorska kazna, nedostatak poslovne sposobnosti, rad u inozemstvu, zlostavljanje i zanemarivanje i drugo).

Mlade majke

Od posljednje dvije kategorije većinu čine djeca samohranih majki (koje su najčešće mlade ili maloljetne). Stoga, najveći broj djece bez roditeljskog staranja su djeca iz socijalno ugroženih obitelji koja su trenutačno bez roditeljskog staranja, a čiji je gubitak roditeljskog staranja uzrokovan socioekonomskim razlozima. U FBiH oko 90 posto djece bez roditeljskog staranja živi u pet županija: Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj, Unsko-sanskoj, Sarajevskoj i SBŽ-u (u ovim županijama ukupna dječja populacija je također najveća)

Zlatko Tulić [ Večernji list ]

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari