U BiH, koja nikada nije izašla iz poslijeratne ekonomske krize, sve je teže živjeti. Velika nezaposlenost i zaduženost, uništena privreda i osiromašeno stanovništvo, sa privilegiranom političkom elitom - slika je bh. današnjice u kojoj nitko ne želi javno reći u kakvoj se dubokoj ekonomskoj i socijalnoj krizi zemlja nalazi, te što bi se moglo desiti dođe li pod udar nove recesije.
Novi val krize koja se iz SAD-a prelijeva u eurozonu, zemlje poput BiH teško će podnijeti, jednoglasni su u ocjeni bh. ekonomisti. Jedna za drugom u duboku krizu zbog prezaduženosti ušle su daleko razvijenije i veće europske zemlje od BiH - poput Grčke, Portugala, Irske, Italije. Od kraja rata do danas, u BiH se mnogo više troši nego što se zarađuje, zaduženje raste, privredne proizvodnje gotovo da nema, a stranih investicija sve je manje.
Ekonomska kriza u BiH daleko je veća i ozbiljnija nego što o tome danas itko u zemlji želi govoriti, upozorava prof. Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini.
"Mi prvo ne računamo dobro bruto društveni proizvod. Nije istina da mi imamo 4.500 dolara po stanovniku, odnosno 6.500 KM, a prije rata smo imali oko 1.700 dolara sa onakvom privredom, onolikom zaposlenošću. To znači da u naš društveni proizvod ulaze dugovi, krediti, deficiti i radničke doznake iz inozemstva. To je više od polovice društvenog proizvoda. I onda imamo na papiru bogatstvo, a na ulici siromaštvo. Prema mojim računicama, imamo nešto oko 650 dolara po stanovniku i spadamo u najsiromašnije narode na svijetu. Znači, skoro dolar dnevno po stanovniku, a to je neka mjera krajnjeg siromaštva u svijetu", kaže Milojević.
Bh. poduzeća su u prvih šest mjeseci ove godine imala pola milijarde eura gubitka, koliko za cijelu prošlu godinu, navode ekonomisti pozivajući se na polugodišnje izvješće domaćih kompanija. "Prema procjenama, ovaj trend će se nastaviti i do kraja godine, u kojoj bi se zbog toga pola milijuna nezaposlenih u BiH moglo pridružiti još oko 20.000 ljudi" - ističe međunarodni stručnjak za razvojnu ekonomiju Zlatko Hurtić.
"Mi smo izvozno orijentirani prema Europi, a ukoliko i Europu zahvati recesija, jer obično Europu zahvati recesija kad god zahvata i SAD s obzirom da velike europske zemlje su vezane svoj izvoz za SAD, onda bismo i mi imali određenih problema plasirati naš izvoz u te neke vodeće europske zemlje koje su nama bitni partneri. S druge strane, svaka nova recesija, ukoliko bi se pojavila, ja ne mislim da će do nje doći, će imati i dodatni negativni efekt na mogućnosti da privlačimo strane investicije jer se pokazalo da je i u prethodnoj recesiji to bio jedan veliki nedostatak" - ocjenjuje Hurtić.
Bh. konvertibilna marka izravno je vezana za euro, pa će i njena stabilnost zavisiti od kretanja ove europske valute, što BiH dovodi u izravnu vezu sa krizom u euro zoni, dodaje prof. Milojević.
"Mi dijelimo sudbinu Europe. Koliko bude slabio euro, toliko će slabiti i konvertibilna marka, jer u samoj suštini mi nemamo svoj novac. Mi imamo euro jer je pokriće konvertibilne marke sto posto u euru. To znači da je konvertibilna marka faktički novčani surogat zato što su sve naše monetarne rezerve u euru", napominje Milojević.
Iz prvog udara financijske krize iz 2008. godine BiH izašla je stihijski i bez intervencija i pomoći domaće vlasti koja, iako je najavljivala, nije učinila ništa da bi smanjila njene posljedice, kaže predsjednik Vanjskotrgovinske komore FBiH Jago Lasić.
"Bez nekog velikog utjecaja vlasti, BiH je, zahvaljujući izlasku iz krize naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera, izašla iz recesije. Sve zemlje koje su bile u recesiji radile su kresanje kamatne stope skoro na nulu. U BiH nije došlo, dapače, došlo je do suprotnog pravca, tako da ne vidim nekih velikih doprinosa vlasti unutar BiH, bilo koje razine, da su pomogli nešto u izlasku BiH iz tog recesijskog perioda" - navodi Lasić.
